← Back to bibliography

article, study / 2012

Kotor Historical Archives Inside a Heritage Building: Advantages and Disadvantages (Atlanti, 2012)

Transcript and record text

DOWNLOAD DOCUMENT

SUMMARY

Scholarly paper by Snežana Pejović and Aleksandra Kapetanović published in the archival journal Atlanti (Trieste, 2012) analyzing the Kotor Historical Archives within the historic core. The study documents the permanent exhibition hall featuring a prominent painted wood panel by Vasko Lipovac depicting a medieval Kotor notary with the fortified town.


INTEGRAL TEXT

[!NOTE] The source document was published in Croatian. Below is the full integral transcript in its original language.

Istorijski arhiv Kotor u kulturno-istorijskom objektu: pred -

nosti i nedostaci

Sn e ž a n a Pejović, MrS.

Archivist, The State Archives of Montenegro- Historical Archives Kotor, Stari grad 318, 85 330 Kotor, Monte-

negro (ME)

e-mail: [email protected]

The president of the Centre for the Preservation and Presentation of Kotor Documentary Heritage «NotAr»,

Stari grad 477, 85 330 Kotor, Montenegro

e-mail: [email protected] ; [email protected]

al e kSa n d r a kaPeTanOVIĆ, MS.

Conservation architect, EXPEDItIo Center for Sustainable Spatial Development, P.o. box. 85; 85330 Kotor,

Montenegro

e-mail: [email protected] ; [email protected]

Kotor Historical Archives Inside a Heritage Building: Advantages and Disadvantages

AbstrAct

The concept of cultural development of the town of Kotor changes in the situation when the town, together

with its natural and cultural and historical region are inscribed on the UNESCo’s List of the World Heritage,

after the disastrous earthquake in 1979. In the new circumstances Kotor Historical Archives gets greater reco-

gnition and the wider community decides to house valuable archival material in the core of the old town of

Kotor, inside a cultural and historical building. The paper deals with the advantages and disadvantages of hou-

sing the Archives inside a heritage building, and on top of that, the building located in the protected area, from

the point of view of the period when this building obtained a new purpose by its adaptation. In addition to that,

this topic is dealt with after twenty-five years of the residence and work of Kotor Historical Archives in the said

building, especially in the light of the requirements of the new era.

L’archivio Storico di Cattaro all’interno di un edificio storico: vantaggi e svantaggi

sintesi

Il concetto di sviluppo culturale della città di Cattaro cambia quando la città, insieme al suo territorio naturale

e culturale e storico viene iscritta nella lista del Patrimonio Mondiale dell’UNESCo dopo il disastroso terremo-

to del 1979. Nel nuovo contesto l’Archivio Storico di Cattaro ottiene un maggiore riconoscimento, e la più

vasta comunità decide di ospitare il prezioso materiale archivistico nel cuore della città vecchia di Cattaro, all’in-

terno di un edificio storico, e soprattutto in una zona protetta. L’articolo tratta dei vantaggi e degli svantaggi di

allocare l’Archivio all’interno di un edificio storico, e, per di più, un edificio situato nella zona protetta, dal

punto di vista del periodo in cui questo edificio ha ottenuto una nuova destinazione causa il suo adattamento.

In aggiunta a ciò, questo tema viene trattato dopo venticinque anni di residenza e di lavoro dell’Archivio Stori-

co di Cattaro nel suddetto edificio, soprattutto alla luce delle esigenze della nuova era.

Zgodovinski arhiv Kotor v kulturno-zgodovinskem objektu: prednosti in pomanjkljivosti

iZVLeČeK

Koncept kulturnega razvoja mesta Kotor se je spremenil z umestitvijo mesta in njegove okolice na UNESCo-v

seznam svetovne dediščine po katastrofalnem potresu leta 1979. Kotorski zgodovinski arhiv je dobil v novih

okoliščinah večje priznanje, ki se je pokazalo tudi v odločitvi, da nastanijo arhiv z njegovim dragocenim gradi-

vom v kulturno-zgodovinsko stavbo v središču starega dela mesta. Prispevek prikazuje prednosti in pomanjklji-

vosti domovanja arhiva v zgodovinski stavbi, ki se nahaja na zaščitenem ozemlju z gledišča obdobja, ko je bila

zgradba adaptirana za nov namen ter po petindvajsetletnem delovanju arhiva v tej zgradbi v luči novih potreb.

prednosti i nedostaci, 71-89

Istorijski arhiv Kotor u kulturno-istorijskom objektu: prednosti i nedostaci

AbstrAKt

U uslovima kada je grad Kotor i njegovo prirodno i kulturno-istorijsko područje upisano na UNESCo-vu Listu

svjetske baštine, nakon razornog zemljotresa 1979, mijenja se koncept kulturnog razvoja grada. U novim okol-

nostima Istorijski arhiv Kotor dobija na značaju i šira društvena zajednica odlučuje da vrijedna arhivska građa

treba da bude smještena u srcu starog grada, u kulturno-istorijskom objektu. U radu se razmatraju prednosti i

nedostaci smještaja arhiva u zgradi koja je spomenik kulture i u zaštićenom području, sa stanovišta vremena

kada je zgrada adaptacijom dobila novu namjenu. takođe, o istoj temi se govori nakon 25-to godišnjeg boravka

i rada Kotorskog arhiva u ovom zdanju u svijetlu zahtjeva novog doba.

Uvod

Kada je grad Kotor i njegovo prirodno i kulturno-istorijsko područje upisano na Listu svjetske

kulturne i prirodne baštine UNESCo 1, neposredno nakon velikog i razornog zemljotresa 15. aprila

1979, koji je pogodio čitavu obalu Crne Gore i dobar dio njenog zaleđa, mijenja se koncept kulturnog

razvoja starog jezgra grada. Kulturne institucije grada dobijaju nove zadatke, bilo u pogledu efikasnije

zaštite kulturnog blaga, bilo u obogaćivanju svojih programskih aktivnosti, sa težnjom da Kotor poste-

peno prerasta u važno kulturno središte.

U to vrijeme Istorijski arhiv Kotor bilježi značajne promjene u svojoj osnovnoj djelatnosti. Upo-

redo sa aktivnostima stručnih timova na analizi stanja zdanja u zaštićenom području, obavljaju se vrlo

iscrpni naučno-istraživački radovi u svrhu njihove rekonstrukcije i revitalizacije. to je presudno utica-

lo da se poveća interes za konsultovanje arhivske građe koja se čuva u Istorijskom arhivu Kotor2.

osim potrebe da se istraže pisani izvori o gradnji u Kotoru i u okolnim mjestima kroz stoljeća,

rekonstrukcija i sanacija je povukla za sobom i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, za što je bilo

potrebno u mnogo većem obimu nego ranije koristiti dokumentaciju u Kotorskom arhivu.

Dokumenta su istraživali i seizmolozi i drugi naučnici iz čitavog svijeta tražeći podatke o ranijim

prirodnim katastrofama na ovom seizmički aktivnom području. Čak je i Crnogorska akademija nauka

i umjetnosti, odeljenje za izdavanje izvora, bila zainteresovana da arhivisti Kotorskog arhiva istraže i

prikupe dokumenta o istorijatu zemljotresa i publikuju jedan tematski zbornik dokumenata za potrebe

naučnih istraživanja.

Uz to, oštećeni objekti raznih ustanova, preduzeća, ali i privatnih kuća i stanova, nametnuli su

Arhivu da, mimo postojećih planova o preuzimanju arhivske građe, ubrza taj proces. U mnogim

slučajevima Arhiv je bio prinuđen da preuzme „nezrelu“ građu i to u rasutom i fizički veoma lošem

stanju. Često se, u tom spašavanju, radilo o prinudnom preuzimanju velikih količina arhivalija.

Shodno novim okolnostima timovi stručnjaka iz raznih država među kojima je aktivno djelovao

i tadašnji direktor Istorijskog arhiva Kotor, dr Miloš Milošević, pod okriljem angažovanja UNESCo-a,

smatraju da sve relevantne kulturne institucije treba da budu koncentrisane u starom jezgru grada

Kotora, unutar gradskih zidina. Nije prošlo mnogo vremena od pomenute katastrofe, kada je predloženo

da odeljenje za staru građu Istorijskog arhiva Kotor 3 dobije reprezentativni objekat preko puta

  1. Na zasjedanju Međudržavnog komiteta UNESC o u Kairu i Luksoru od 22. do 26. oktobra 1979. godine Prirodno i

kulturno-istorijsko područje Kotora je upisano na Listu svjetske baštine. Istovremeno ono je upisano i na Listu svjetske

baštine u opasnosti, prevashodno zbog ozbiljnih šteta koje su bile uzrokovane razornim zemljotresom iz 1979. godine.

Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora je skinuto sa Liste svjetske baštine u opasanosti 2003. godine. (vidi: http://

whc.unesco.org/archive/2003/whc03-27com-07ae.pdf, pp. 30. Consulted in August 3rd 2012, 8.47 a.m.)

  1. Najstariji sačuvani dokument je iz 1309, a arhivski fondovi datiraju počev od 1326. godine. Najstariji su spisi notarske

kancelarije koji sadrže vrlo važne podatke o srednjovjekovnoj komuni i svim segmentima života u njoj.

  1. Istorijski arhiv Kotor (osnovan je 30. novembra 1949. godine kao Državni arhiv u Kotoru. to je bio prvo osnovani

arhiv u Crnoj Gori. Prema važećem zakonu ovaj arhiv je osnovan da brine o arhivskoj građi iz društveno-političkog,

privrednog i kulturnog života Boke kotorske do 1918. godine. Godine 1967. u okviru Istorijskog arhiva otvara se odjelje-

nje za brigu o građi u nastajanju za područje Kotorske opštine. Kotorski arhiv je djelovao tada kao institucija iz oblasti

kulture. organizaciono je imao 3 odeljenja: 1 – odjeljenje za stariju građu do 1918; 2 – odjeljenje za noviju građu posli-

je 1918; 3 – odjeljenje opštih poslova. reorganizacijom arhivske službe u Crnoj Gori 1992. godine, Istorijski arhiv Kotor

prednosti i nedostaci, 71-89

romaničke katedrale sv. tripuna, na jednom od najljepših trgova („pjaca“) u Kotoru. Slijedeći ovu

ideju stručnjaka upućeni su zahtjevi organima republike Crne Gore i opštinskim vladajućim struktu-

rama sa obrazloženjem: „ …. Istorijski arhiv Kotor (u daljem tekstu: IAK), koji čuva istorijsku doku-

mentaciju, zapravo dušu starog grada, treba da nađe svoje mjesto unutar zidina i to sa stalnom izložbom

biranih dokumenata; …. sadašnja zgrada IAK-a van grada… morala bi da se rastereti starih arhivskih

fondova od 14. do 19. vijeka, jer se moraju primati velike količine savremene arhivske građe….; pri-

zemne prostorije (bi se) adaptirale za stalnu izložbu arhivskih dokumenata i to bi bilo još jedan značajni

izložbeni punkt za posjetioce … koji imaju interesa za izvorni dokument i mediteransko kulturno

nasljeđe“4. Uz navedeno, realizovana je i ideja da zgrada Arhiva na prvom spratu ponudi i salu za

istraživače, koja bi bila i informativni punkt, gdje bi sve relevantne informacije o Kotoru i njegovom

okruženju bile lako dostupne svim zainteresovanim osobama, od naučnika-istraživača do ostalih posje-

tilaca u gradu svjetske kulturne baštine.

Uticaj prirodne katastrofe i upisa Područja Kotora na Listu svjetske baštine UNE-

SCO na razvojne planove Kotorskog arhiva

U godini kada je razorni zemljotres pogodio Kotor i Crnu Goru, Istorijski arhiv Kotor je

obelježavao 30. godišnjicu svog postojanja. Novonastale okolnosti nametnule su ovoj ustanovi da u

jubilarnoj godini dublje preispita svoje programske aktivnosti i da dugoročno trasira svoju djelatnost

shodno vanrednoj situaciji i aktuelnim zahtjevima za bolju zaštitu arhivske građe, bilo one koja je već

u Arhivu, bilo one kod stvaralaca/imalaca. Situacija je Arhivu nametnula i preispitivanje dotadašnje

valorizacije arhivske građe, ali i njene buduće prezentacije 5. Sve je ukazivalo da se težište rada Kotor-

skog arhiva, posebno njegovog odjeljenja za staru građu, mora donekle pomjeriti sa dotadašnje

ustaljenje šeme, tj. arhivističke obrade dokumenata pisanih na latinskom, italijanskom (mletački dija-

lekat), staroslovenskom, i povremenog objavljivanja izvora i informativnih sredstava kroz monografske

i/ili serijske publikacije. Izmjenjena pozicija Istorijskog arhiva u budućim planovima za kulturni i

društveni razvoj Kotora, zahtjevala je da se vrijedna dokumenta na drugačiji način predstave publici.

Arhivske izložbe, kroz tematski odabir najznačajnijih dokumenata i vizuelno predstavljanje arhivske

građe, po mogućnosti u kombinaciji sa muzejskim i bibliotečkim materijalom, postaju jedna od važnih

aktivnosti Istorijskog arhiva Kotor u narednom periodu 6. Shodno novoj razvojnoj koncepciji Kotor-

skog arhiva vršen je odabir objekta za njegov smještaj, a potom je usljedila i njegova adaptacija u skla-

du sa, u to vrijeme važećim, arhivskim standardima u Socijalističkoj Federativnoj Jugoslaviji, kao i

onim međunarodnim.

Istovremeno, izmještanjem najstarijih arhivskih fondova i zbirki iz postojeće zgrade, oslobođen

je prostor da drugo odeljenje Kotorskog arhiva, koje brine o arhivskoj građi u nastajanju, kvalitetnije

obavlja nadzor, zaštitu i preuzimanje. Arhiv je time za određeno vrijeme rješio problem pohrane veće

količine arhivskog materijala, čak i onog još nezrelog, što se u uslovima nakon prirodne katastrofe

nametnulo kao neminovnost.

Odabir objekta za smještaj Istorijskog arhiva Kotor - Odjeljenja za staru građu

tokom 1982. godine odabrana je trospratna zgrada u starom jezgru grada naspram romaničke

Katedrale sv. tripuna i drugih značajnih palata, poput one plemićke porodice Drago ili Biskupske, uz

gubi svojstvo pravnog lica i postaje prvo Sektor, a potom samo odsjek u okviru centralizovanog Držanog arhiva Crne

Gore, čije je sjedište na Cetinju. Još uvijek djeluje organizaciono kao upravna organizacija-zavod u državnoj upravi Crne

Gore.

  1. Dopis direktora dr Miloša Miloševića Izvršnom odboru opštine Kotor, Istorijski arhiv Kotor, br. 03-323/1 od 16. VII

  2. Vesna Vičević, sanacija i adaptacija postojeće stambene zgrade u Kotoru (unutar zidina) za istorijski arhiv, „Sodobni

arhivi ‘91. XIII Posvetovanje o strokovnih in tehničnih vprašanja v arhivih“, referati s posvetovanja v radencih od 10. 4.

do 13. 4. 1991, Maribor 1991, pp. 34-39.

  1. Istorijski arhiv Kotor je prvi put 1978. godine samostalno organizovao arhivsku izložbu. Upravo proglašenje grada

Kotora i njegovog područja za svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu godinu dana kasnije, podstakao je da se pripremi

velika izložba najvrjednijih dokumenata iz Kotorskog arhiva sistematizovanim po raznim tematskim cjelinama za 21.

zasjedanje UNESC o-a u Beogradu. Dobijanjem novog objekta sa prizemljem za arhivske izložbe ovaj segment arhivske

djelatnosti postaje redovna aktivnost Istorijskog arhiva Kotor. ( Vidi: Snežana Pejović, Ways of information transfer from

Archival sources to Archival science, “Atlanti”, 14(2004), no. 1-2, pp. 120-135; 50 godina istorijskog arhiva Kotor 1949-

1999, Kotor 1999, pp. 17-54).

prednosti i nedostaci, 71-89

njenu prenamjenu iz stambene jedinice u poslovni objekat - arhiv. Iako se radilo o objektu sa stambe-

nom namjenom i tokom ranijih stoljeća, ova zgrada je nakon obavljenih istraživanja i analiza

spomeničnog fonda Kotora, 29. oktobra 1982. godine proglašena za spomenik kulture. obrazloženje

Komisije opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture - Kotor je bilo: „ … navedeni objekat svojom

dipozicijom u urbanom jezgru Kotora, kao i stilskim odlikama i karakteristikama gradnje, predstavlja

značajan spomenik stambene arhitekture starog grada …“7.

Slika 1 - Mapa Starog grada Kotora sa označenim položajem zgrade Istorijskog arhiva

Inače, ovo zdanje pripada izuzetno vrijednom kompleksu zgrada koje se nalaze između dva trga.

Pronađeni ostaci srednjovjekovne arhitekture na i u zgradi, potom podaci iz arhivske građe, ukazuju

da je ovo vjekovima bio važan objekat javne namjene, a vjerovatno u prošlosti i rezidencija kotorskih

providura, prije razornog zemljotresa iz 1667. godine. Prema arhivskim zapisima, ovo zdanje je tada

bilo srušeno, zajedno sa zvonicima i fasadnim dijelom susjedne joj Katedrale. Upravo zbog čestih zem-

ljotresa u prošlosti Kotora, ova građevina je u više mahova mijenjala svoj izgled kroz razne rekonstru-

kcije, posebno na istočnoj fasadi okrenutoj ka trgu sa Katedralom. Ipak unutar objekta pronađeni su

ostaci gradnje iz 12. vijeka, dok sadašnji oblik i pozicija uglavnom datiraju iz 17. i 18. vijeka. treći

sprat je, poput većeg broja drugih građevina u Kotoru, dobila nadgradnjom u 19. vijeku.

trg na kojem se nalazi zgrada Istorijskog arhiva Kotor tokom prošlosti bio je mjesto gdje su

zasjedali predstavnici najviših gradskih vlasti i gdje su se donosile najvažnije odluke. U statutu grada

Kotora8, u članu 435 iz 1417. godine određena su precizno tri arhivska depoa u gradu za odlaganje i

čuvanje najvrijednijih spisa. Jedan od depoa se nalazio preko puta današnjeg arhiva, u relikvijaru

Katedrale. Da li je samo stvar koincidencije ili sudbine kotorskih arhivalija, tragovi u dokumentima

  1. Dokument opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture - Kotor, 1540/4 od 29. 10. 1982. godine.

  2. statuta et Leges civitatis cathari, Venezia 1616, p. 257.

prednosti i nedostaci, 71-89

ukazuju da je sudski kancelar Pietro Bravi 1667. godine predočio vlastima problem da je u zemljotresu

srušena palata kotorskih rektora i providura, i kancelarija u kojoj su se čuvale knjige i arhivska građa,

u teško oštećenoj gotičkoj palati naspram Katedrale sv. tripuna. Pretpostavlja se da se radi o objektu

koji je nakon više od tri stoljeća i ponovo razornog zemljotresa, dodijeljen Istorijskom arhivu Kotor za

smještaj najstarijih arhivalija9.

Uz navedene karakteristike koje su opredijelile stručnjake da se ovaj objekat namjeni za Istorijski

arhiv Kotor, važan kvalitet sa arhivističkog stanovišta je bio zadovoljen: Arhiv će biti u središtu gdje

pulsira život grada, u blizini važnih kulturnih institucija i spomenika kulture, u žiži kulturnih zbivanja,

a istovremeno u arhitektonski zbijenom tipu naselja ovo zdanje se samo jednim malim dijelom naslan-

ja na susjedne zgrade i moguć mu je nesmetan prilaz sa više strana.

Stanje objekta nakon zemljotresa - procjene timova stručnjaka

Prvi posao koje su ekipe domaćih i međunarodnih stručnjaka obavljali u starom jezgru grada

Kotora nakon zemljotresa iz 1979. godine, je evidentiranje pokretne i nepokretne kulturne baštine i

popisi šteta. Prema toj evidenciji zgrada budućeg Istorijskog arhiva ima površinu 500 m2 i njeno stan-

je prije zemljotresa je bilo „zadovoljavajuće“. U osnovne karakteristike objekta navedeno je da su pla-

foni, stepenice, pregradni zidovi napravljeni od drveta. U zemljotresu je najteže oštećena krovna kon-

strukcija, krovni pokrivač i posebno dimnjaci. takođe noseći zidovi su bili oštećeni, sa vidljivim

pukotinama na glavnoj fasadi i deformacijom zida na vrhu. U zidovima stepeništa bila je vidna puko-

tina od 5 mm, dok su lakše oštećenje pretrpjeli plafoni, stropne konstrukcije, podovi, pregradni zidovi.

temelji su ostali neoštećeni. objekat je predložen za sprovođenje hitnih intervencija, posebno zbog

srušenih dimnjaka i krovne konstrukcije. Komisija za procjenu štete republike crne Gore ga je označila

kao V kategoriju - „privremeno neupotrebljiv“, sa težim oštećenjima konstrukcije. Predlog sanacionog

programa je bio da se nanovo zidaju dimnjaci; krovni pokrivač i krovna konstrukcija da se djelimično

izmjeni; drveni plafoni, stropne konstrukcije, podovi, kao i drveno stepenište da se zamjeni sa armira-

no betonskim; da se urade novi pregradni zidovi, dok noseći zidovi treba injektirati i horizontalno

povezati. Što se tiče fasade, trebalo je da se ukloni postojeći ispucali malter i otkrije kamena fasada sa

fugovanjem10.

Zgrada istorijskog arhiva Kotor u odnosu na planska dokumenta obnove graditelj-

skog nasljeđa

Među raznim planskim dokumentima urađena je i Metodologija zaštite graditeljskog nasljeđa

Kotora. Metodologijom je bilo predviđeno da se vrše fotogrametrijska snimanja spomenika kulture,

ojačavanja tla i temelja starih građevina, aseizmička ojačanja konstrukcija istorijskih objekata, zaštita

objekata od vlage, konzervacija kamena u arhitektonskim objektima. S obzirom na složenost i obim

problema sa kojima su se susreli stručnjaci u razrušenom Kotoru, naglašavana je potreba za angažovanjem

međunarodne ekspertske pomoći u rješavanju bitnih teorijskih i praktičnih pitanja obrade i zaštite

vrijednog nasljeđa. U primjeni rješenja iz Metodologije na konkretnom objektu trebalo je još imati na

umu poštovanje specifičnih zahtjeva za bezbjednu pohranu arhivske građe. Sigurno je bilo od značaja

da je u timu eksperata aktivno djelovao tadašnji direktor Arhiva, sa bogatim međunarodnim

arhivističkim iskustvom11.

Dok je odobrenje nadležnih opštinskih vlasti o dodijeli nove zgrade Arhivu bio u postupku,

opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture - Kotor uradio je elaborat o uslovima zaštite graditelj-

skog nasljeđa u starom gradu. Poseban elaborat je urađen i za kompleks zgrada u okviru kojih je lociran

i budući Istorijski arhiv, za tzv. blok 45, koji obuhvata građevine sa 7 anagrafskih brojeva 12 i izlazi na

dva velika i značajna trga. U ovom dokumentu obrađene su sljedeće teme: situacija (smještaj),

hronološko-stilska analiza, arhivski podaci, podaci iz literature, geneza objekta, valorizacija nasljeđa,

  1. Državni arhiv Crne Gore - Istorijski arhiv Kotor, Sudsko-notarski spisi CVII, 987 i 987/t (ME DACG IAK SN CVII,

987, 987/t).

  1. Dokument Komisije za procjenu štete Sr Crne Gore, Kotor 24. maj 1979. godine.

  2. Dr Miloš Milošević na Međunarodnom kongresu arhivista u Londonu 1980. godine izabran je za predsjednika Sek -

cije profesionalnih društava arhivista u Međonarodnom arhivskom savjetu (ICA – SPA, International Council on Archi -

ves - Section of Professional Associations) za period od 1980. do 1984. godine. ( 50 godina istorijskog arhiva Kotor 1949-

1999, Kotor 1999, pp. 79).

  1. Novi anagrafski broj zgrade Kotorskog arhiva u Starom gradu je 318.

prednosti i nedostaci, 71-89

uočeni nedostaci, plan intervencija, enterijer, fasade, krovovi, funkcija objekata i prostora, i na kraju

istraživanje, formiranje dokumentacije i projektovanje13.

Slika 2 - Situacioni plan iz 1850. god. Slika 3 - Kompleks zgrada u bloku 45 (1981. god.)

Prema ovom elaboratu, zgrada Istorijskog arhiva Kotor je smještena u bloku koji ima centralnu

poziciju u gradu, ali na kojem je vidan uticaj različitih orijentacija pojedinih djelova gradskog prostora.

Kako se u jezgru bloka nalazi dvorište, a ima izlaz na dva prostrana gradska trga, zgrada Arhiva je go-

tovo sa svih strana odvojena od ostalih kuća, što je važan preduslov za bezbjednost smještaja arhivske

građe.

Hronološko-stilska analiza ukazala je da su u mnogim djelovima objekta vidni elementi sredn-

jovjekovne arhitekture i sačuvani su uglavnom na zapadnoj strani, nasuprot onoj prema trgu sa Kate-

dralom. Utvrđeno je takođe da se na zapadnoj strani objekta u srednjem vijeku (13. vijeku), protezala

ulica širine 2 m. U prilog ovoj tvrdnji govore i sačuvana fasadna romanička vrata polukružnog srpastog

luka koja su prema ostalim nalazima imala i stepenište za ulaz u ovo zdanje. taj prostor tipične sredn-

jovjekovne ulice naknadno je pripojen zgradi i do smještaja Arhiva služio je kao magacinski prostor.

Nad njim je, vjerovatno u 17. ili 18. vijeku nadograđeno krilo zgrade prema dvorišnoj strani bloka. Na

fasadi zgrade prema trgu sa Katedralom postoje barokni oblici prozorskih okvira i profila kasnog pori-

jekla, (vrata trgovina, tzv. „vrata na koljeno“). Prema podacima iz arhivskih dokumenata bilo je neko-

liko intervencija na ovom objektu tokom 19. vijeka, kao što je pomenuta nadogradnja trećeg sprata.

  1. Kotor – stari grad – blok 45. Uslovi zaštite graditeljskog nasljeđa , Kotor 1981.

Slika 4 - Crteži zgrade iz 1850. godine

(izvod iz projekta adaptacije i nadogradnje

trećeg sprata)

prednosti i nedostaci, 71-89

U postupku valorizacije spomeničnog nasljeđa, nakon istraživanja stručnjaci su zaključili da blok

zgrada br. 45 spada u najvrijednije u gradu Kotoru, „kako po svojoj lokaciji između dva trga, tako i po

urbanističkim elementima u njegovoj strukturi i po arhitektonskim kvalitetima pojedinih zgrada“ 14.

Svi nalazi ukazuju da je u srednjem vijeku, dok se zidala i dograđivala Katedrala sv. tripuna (12 - 14.

v.), na mjestu današnjeg Arhiva postojao ansambl zgrada visokih graditeljskih kvaliteta. Na žalost,

nedostatak adekvatne opreme onemogućio je da se detaljno istraže spratovi zgrade Arhiva na sjevernoj

strani, kao ni tragovi srednjovjekovne arhitekture prema Katedrali.

Planom intervencija zacrtano je da svi radovi na sanaciji i rekonstrukciji na objektu moraju biti

dosljedno prilagođeni osobenostima i prostornim uslovnostima graditeljskog nasljeđa, što je značilo da

se svi tragovi srednjovjekovne arhitekture bilo na fasadi ili u unutrašnjosti zgrade Arhiva moraju u

potpunosti sačuvati ili ako su oštećeni i/ili uništeni, moraju se obnoviti. takođe, planirano je da se svi

recentni oblici pregradnje i dodaci na fasadama moraju ukloniti. Ipak, pojedini elementi prostornog

sklopa mogu da se prilagode funkcijama novog korisnika objekta (uvođenje novih konstrukcija,

stepeništa, pregradnih zidova, uvođenje novih instalacija, centralne klimatizacije, zaštitnih elemenata,

i dr.)

Poput ostalih objekata u jezgru starog grada i kod ovog kompleksa je konstatovano da postoje

određena ograničenja u korištenju sa tehničko-higijenskog aspekta zbog smanjene mogućnosti

osunčanja i ventilacije. Međutim, procjena je da orijentacija zgrade Arhiva prema trgu i dvorištu za-

dovoljava uslove za obavljanje osnovne funkcije ovakve institucije. Štoviše, prema mišljenju stručnjaka

u „budućem zoningu trga Sv. tripuna, gdje će dominantni biti sadržaji iz domena kulture i društvenih

organizacija, Istorijski arhiv ima obostrano povoljan smještaj …. S tim u vezi bilo je potrebno pristupi-

ti radikalnim zahvatima u strukturi zgrade i djelimično okolnih, da bi se postiglo rješenje koje udovo-

ljava savremenim međunarodnim standardima i domaćim propisima za arhive. to će se odnositi na

stvaranju uslova za adekvatan smještaj arhivske građe, zaštitu od požara, od vlage, mikroorganizama,

krađe i dr., planiranje prostorije za naučnu obradu, izlaganje dokumenata, i sl.“15.

Prema usvojenim planovima, sanacija svih spomenika kulture u jezgru starog grada Kotora je

trebalo da se obavi u periodu od 1979. do 1989. godine. Za objekat Istorijskog arhiva Kotor bila je

utvrđena 1983. godina kao rok završetka radova.

Pripremni radovi prije početka sanacije i rekonstrukcije zgrade Istorijskog arhiva

Kotor

Sve intervencije na objektima, posebno na onima koji su proglašeni za spomenike kulture, slije-

dile su tek nakon što su obavljena prethodna istraživanja kojima bi se precizno definisala sredstva i

metode aseizmičkog ojačanja konstrukcije, a da bi se istovremeno u potpunosti izbjegla mogućnost

devastacije spomenične vrijednost istorijskih građevina.

Početkom 1982. godine opštinski sud Kotor i Katastarski ured Kotor izvršili su vlasnički prenos

prava korišćenja zgrade sa opštine Kotor na Istorijski arhiv Kotor 16. Kako se radilo o stambenom

objektu, pojavio se problem iseljavanja stanara, koji je usporio početak rekonstrukcije. Sredstva za

izradu projektne dokumentacije obezbjeđena su preko Samoupravne interesne zajednice kulture i nau-

ke opštine Kotor iz republičkog fonda za otklanjanje posljedica od katastrofalnog zemljotresa, u koji su

se slivali obavezna izdvajanja i prilozi iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Investiciono-tehnička dokumen-

tacija je trebalo da obuhvati izradu elaborata mikroseizmike i mikrogeomehanike, stilsku analizu i

konzervatorske uslove, izradu projektne dokumentacije po najpovoljnijoj ponudi i reviziju projekta.

Poslovi na izradi ove dokumentacije su počeli polovinom 1983. godine.

  1. isto, Kotor – stari grad – blok 45…..

  2. isto, Kotor – stari grad – blok 45…..

  3. Na osnovu odluke Skupštine opštine Kotor (br. 01-485/1-82 od 10.II 1982. godine) dozvoljava se uknjižba prava

korišćenja čestice zgrade 277 Z.U. 79 K o Kotor sa opštine na korist Istorijskog arhiva Kotor). Akt opštinskog suda u

Kotoru br. Dn 677/82 od 11. marta 1982. treba napomenuti da je Istorijski arhiv Kotor od početka svog rada bio kultur-

na institucija u nadležnosti republike Crne Gore, a ne opštine Kotor. Nakon centralizacije arhivske službe u Crnoj Gori

  1. god. ovaj spomenik kulture grada Kotora postaje vlasnost Državnog arhiva Crne Gore.

prednosti i nedostaci, 71-89

Definisanje projektnih zadataka za zgradu istorijskog arhiva Kotor

Pristupajući složenom poslu da se organizaciono i fizički odvoje postojeća odjeljenja Istorijskog

arhiva Kotor u dva posebna, ali i udaljena objekta, trebalo je prethodno napraviti precizan projektni

zadatak uzimajući u obzir više faktora: količinu istorijske arhivske građe 17 i prostorna ograničenja u

novom objektu; odabir opreme koja omogućava maksimalnu iskorištenost prostora, propisani smještaj

za specijalnu arhivsku biblioteku, posebno za legate (poklon biblioteka sa radnom sobom prof. dr Iva-

na Božića); opremu za naučno-informativna sredstava i njihov smještaj; obezbjeđenje u to vrijeme

važećih uslova (međunarodnih i bivše države Jugoslavije) za pohranu, obradu, zaštitu i korišćenje naj-

starijih arhivskih izvora koje Crna Gora posjeduje; komforan prostor za naučne istraživače i bezbjedno

korišćenje arhivske i bibliotečke građe u njemu; novu aktivnost ovog odjeljenja u kulturnoj i turističkoj

ponudi UNESCo-vog grada Kotora kroz stalne i tematske izložbe; i na kraju, reprezentativnu funkci-

ju ovog objekta koja podrazumjeva smještaj i rad uprave Arhiva.

Projektni zadatak je bio limitiran raspoloživim prostorom objekta, slijeđenjem vrlo strogih kon-

zervatorskih uslova da bi se očuvao spomenički značaj građevine i njenog okruženja, raspoloživim fi-

nansijama za sanaciju, rekonstrukciju i nabavku standardizovane opreme i moblijara predviđenih za

arhive. Budžet kojim je raspolagao Istorijski arhiv dodatno je bio opterećen inflacijom u bivšoj Jugo-

slaviji.

Zahtjeve Kotorskog arhiva u pogledu organizacije prostora možemo grupisati u par osnovnih

tačaka: prizemlje u cjelosti treba da bude izložbeni prostor Arhiva, osim male prostorije kod glavnih

ulaznih vrati koja nije mogla da ima unutrašnju vezu sa ostalim prostorom i njena namjena je bila

prodajni punkt; na prvom spratu je predviđen prostor za istraživače sa priručnom bibliotekom i

naučno-informativnim pomagalima i depo za smještaj građe sa pretprostorom i unutrašnjim stepeništem

  • unutrašnjom komunikacijom između predviđena tri depoa; drugi sprat je predviđen za upravu Arhi-

va (direktor i sekretar) i jedna soba za smještaj legata - radne sobe i biblioteke prof. Božića, i takođe

drugi depo; na trećem spratu su radne prostorije za arhiviste (planirano 5 manjih prostorija i to da

svaka raspolaže postojećim prozorima radi obezbjeđenja prirodnog svjetla) i takođe treći depo. Sanitar-

ni čvor treba da bude na sva četiri nivoa.

Naglasak je stavljen na ojačavanje i dobru izolaciju zidova zgrade Arhiva kojima se ona naslanja

na susjedni objekat, a to je upravo dio koji je predviđen za arhivske depoe. Potom, zahtjevano je da se

obezbjede optimalni uslovi u depoima u pogledu zaštite od požara (zidne obloge, instalacija, metalna

vrata, metalni zastori između škura i prozora), klimatizacije (permanentna regulacija temperature i

vlažnosti), unutrašnje povezanosti depoa pomoćnim metalnim stepeništem i unutrašnjim teretnim

liftom. Napomenuto je bilo da se predvidi pretprostor za privremeno odlaganje arhivske građe koja je

u postupku korišćenja. Za komunikaciju između spratova u ostalom dijelu zgrade, traženo je da se

napravi široko stepenište pogodno i za slučaj vanrednih okolonosti i brze evakuacije. traženo je da

izložbeni prostor bude povezan istim stepeništem sa unutrašnjim dijelom zgrade, ali da bude izolovan

i obezbjeđen masivnim vratima i da se prostorije u izložbenom dijelu mogu koristiti izolovano u

slučaju različitih izložbenih postavki. U zahtjevu se posebno naglasilo da se obrati pažnja na

protivpožarnu zaštitu objekta i na obezbjeđenje od provale.

Sanacija i revitalizacija zgrade za istorijski arhiv Kotor - izrada projekta i realizacija

radova

Na osnovu definisanog projektnog zadatka Idejni projekat sanacije i adaptacije zgrade br. 318 u

Kotoru za potrebe Istorijskog arhiva uradio je Arhitektonski fakultet u beogradu u decembru 1982.

godine. odgovorni projektant je bio prof. Svetislav Ličina, diplomirani inženjer arhitekture. Poštujući

programske zahtjeve koji su realno procijenili mogućnost adaptibilnosti zgrade, predloženo je rješenje

koje je zadovoljilo zahtjevne funkcionalne veze, kao i tadašnje međunarodne standarde i domaće pro-

pise za ovu vrstu objekata.

tokom marta mjeseca 1983. godine Opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture izvršio je pre-

gled objekta ustanovivši osnovne faze gradnje i njihov spomenički značaj. takođe dao je odobrenje na

idejni projekat adaptacije objekta koji je uradio Arhitektonski fakultet. Izvještaj, koji je imao za cilj da

obezbjede preciznije podatke za izradu glavnog projekta, dostavljen je invenstitoru, Istorijskom arhivu

  1. Prema važećem zakonu odjeljenje za stariju građu Istorijskog arhiva Kotor je brinulo o građi do 1918. godine. Među-

tim, praksa je nametnula da se ta granica pomjeri na 1944. godinu.

prednosti i nedostaci, 71-89

Kotor. Nalazi na fasadi zgrade sa koje je u međuvremenu otklonjen malter, i oni iz unutrašnjosti, kroz

postavljene konzervatorske uslove u planu intervencija, diktirali su način adaptacije građevine kanališući

često u drugom pravcu zahtjeve i potrebe Istorijskog arhiva.

Formalno-pravno sanacija zgrade je započela odlukom investitora, ustanove Istorijski arhiv Ko-

tor, br. 03-37/1 od 28. januara 1983. godine. Međutim, izvođač je tek počeo da radi u junu 1984.

god.18.

Slika 5 i 6 - Izvođački radovi na sanaciji zgrade, 1984-1987

Slika 7 - Dio nalaza srednjovjekovjekovne arhitekture u unutrašnjosti građevine

  1. ibidem, Vesna Vičević, sanacija i adaptacija…..

prednosti i nedostaci, 71-89

Glavni projekat sanacije i adaptacije zgrade Istorijskog arhiva je uradio takođe Arhitektonski

fakultet iz Beograda, u julu 1983. godine19. Inženjering je vršila firma „obnova“ Kotor, izvođač rado-

va je bila građevinska firma „Prvoborac“ iz Herceg-Novog, dok je konzervatorski nadzor vršio opštinski

zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor.

U rekonstrukciji je predviđeno da zgrada u potpunosti zadrži spoljni izgled, s tim što će se od-

straniti malter, a čišćenjem spojnica i fugovanjem vještačkim kamenom nadomjestiće se loši i oštećeni

djelovi. Projektom je bilo predviđeno da se prozori-portali i ulazi u izložbeni prostor urade od security

stakla i da se naprave zasloni od metala između drvenih grilja i prozorskih okana. Projektant je takođe

predvidio radi bezbjednosti objekta, ali i zadržavanja autentičnosti, da svi otvori u prizemlju treba da

imaju zaslone od drveta - grilje. Predviđena je izrada kompletno nove elektro, vodovodne, kanalizacio-

ne i telefonske instalacije sa posebnim novim i ojačanim priključcima za ovu zgradu. Prema projektu

depoi se smještaju u uvučeni dio zgrade prema zapadnom, dvorišnom dijelu. oni su izolovani od osta-

log dijela zgrade u najvećoj mogućoj mjeri i povezani unutrašnjim spiralnim (metalnim) stepeništem i

kako je bilo predviđeno, teretnim liftom. Prema projektu trebalo je da imaju vatrootporna vrata.

Projektovano je da se zagrijavanje objekta vrši putem centralnog grijanja - sistemom električnih

radijatora, sa kotlarnicom u prizemlju objekta, gdje su smještena i postrojenja za klimatizaciju depoa

(dio postrojenja je smješten van zgrade, u dvorišnom dijelu susjednog objekta).

Kako je zgrada locirana na ostacima srednjovjekovne građevine, konzervatorskim uslovima je

predviđeno očuvanje svih vidljivih elemenata te arhitekture. U tom smislu projekat je predviđao zaštitu

i nekih naknadno pronađenih arheoloških tragova, uz kontinuirani konzervatorski nadzor stručnjaka

za zaštitu spomenika kulture. tako je nalaz unutra objekta, nekadašnji fasadni zid sa romaničkim por-

talom, morao da ostane vidan (fugovan, a ne malterisan) i on se proteže od izložbenog prostora do

drugog etaža, kroz dva arhivska depoa. U ulaznoj prostoriji izložbenog prostora predviđeno je da osta-

nu plafonske drvene grede.

Pažljivo su ispitane geomehaničke odlike terena. Utvrđeno je da je nivo podzemnih voda izmje-

ren sredinom aprila 1983. godine na dubini od 1,20 do 1,50 m ispod površine terena, uz pretpostavku

da je maksimalni nivo vode u određenim periodima još viši. Na osnovu ovog nalaza stručnjaci su sk-

renuli pažnju na agresivnost podzemnih voda na beton. Na osnovu ispitivanja i analiza terena izvedena

su dozvoljena opterećenja tla, što je bilo posebno važno u dijelu objekta koji je predviđen za arhivske

depoe20. Zbog ovog geomehaničkog nalaza i blizine podzemnih voda u izvedbi sanacije objekta Arhiva

insistiralo se na dobroj hidroizolaciji prizemlja.

Seizmičko ojačavanje temelja objekta je posebno vršeno prema susjednoj zgradi na kojoj se jed-

nim svojim dijelom zgrada Arhiva naslanja i gdje konstatovana određena rastresitost.

opremanje zgrade Arhiva je takođe bilo u fokusu interesovanja i investitora - Istorijskog arhiva,

projektanata, izvođača radova i konzervatora. trebalo je obezbjediti visok stepen funkcionalnosti i

smještajnog kapaciteta, s obzirom na ograničenost prostora, na jednoj strani, a na drugoj uzimajući u

obzir količinu arhivske građe i sve planirane aktivnosti Istorijskog arhiva Kotor. Istovremeno je treba-

lo mobilijar i drugu opremu stilski uskladiti sa istorijskom arhitekturom zdanja. tako je izložbeni

prostor opremljen namjenski rađenim, stilskim vitrinama. U glavnoj prostoriji zadržane su drvene

grede na plafonu i u čitavom prostoru vidljive su sve niše u zidovima. Na sjevernom zidu, u dijelu

zasvođene nekadašnje srednjovjekovne ulice, koji se morao malterisati, postavljena je umjetnička slika,

ulje na drvetu, rad čuvenog jugoslovenskog i hrvatskog slikara Vaska Lipovca, rođenog u Kotoru. Slika

prikazuje notara srednjovjekovne kotorske komune sa gradom Kotorom u zidinama.

U opremanju posebno je teško bilo prilagoditi sistem rasvjete ambijentu, a da on istovremeno u

potpunosti omogućava dobru vidljivost za čitanje izloženih dokumenata.

  1. odgovorni projektant za arhitektonski dio je bio Svetislav Ličina a za konstruktivni dio prof. Milorad Dimitrijević,

diplomirani inženjer arhitekture.

  1. Geomehaničke odlike terena za istorijski arhiv Kotor, Zavod za geološka istraživanja S r Crne Gore – ooUr Inženjer-

ska geologija i hidrologija, titograd 1983. (br. dok. 02-1127 od 4. maja 1983.) „Dozvoljena opterećenja tla prema prora-

čunu za temelje oblika trake širine 1 i 1,5 m uz primjenu faktora sigurnosti 2,5 iznosi 145 – 151 kN/m2 na dubini fundi-

ranja 1 m, a 200 – 219 kN/m2 na dubini 1,5 ispod površine terena“.

prednosti i nedostaci, 71-89

Sistem centralne klimatizacije predviđen samo za depoe, takođe je stvarao problem, jer upravo u

drugom depou je trebalo da se postavi kroz kameni zid za koji su postojali konzervatorski uslovi nje-

govog potpunog očuvanja. Centralnom klimatizacijom nije moglo biti pokriveno prizemlje zgrade.

Prema konzervatorskim zahtjevima odbačena je mogućnost postavljanja sa spoljnje strane drve-

nih zaslona na svim otvorima prizemlja zgrade i odlučeno je da se sa unutrašnje strane naprave željezna

harmonika vrata, što prema stručnom mišljenju investitora - Kotorskog arhiva, nije na propisani način

omogućavalo bezbjednost objekta od provale.

Uz brojne komplikacije i kašnjenja u izvedbi radova, zgrada je rekonstruisana u ljeto 1988. go-

dine i svečano je otvorena na Dan opštine Kotor, 21. novembra 1988.

Slika 8 - Izložbeni prostor (gl. prostorija)

Sl. 9 - Izložbeni prostor, dio u zasvođenoj srednjovjekovnoj

ulici

Sl. 10 - Izložbeni prostor sa

umjetničkom slikom Vaska Lipovca

prednosti i nedostaci, 71-89

Rad Kotorskog arhiva u novom objektu - uočavanje prednosti i nedostataka

Preseljenje starije arhivske građe i bibliotečkog materijala u rekonstruisani objekat obavljeno je

u rekordnom roku od 12 dana, nakon čega je odjeljene za staru građu Istorijskog arhiva Kotor u po-

tpunosti bilo spremno za obavljanje svih programskih aktivnosti.

Pozitivni efekti smještaja i rada Istorijskog arhiva na novoj lokaciji od samog početka su bili

uočljivi, iako su radovi na revitalizaciji starog gradskog jezgra intezivno trajali tokom čitave osme i

dijelom devete decenije prošlog vijeka, a i život se tek krajem osamdesetih postepeno vraćao unutar

kotorskih zidina. Već na početku pokazalo se da su prostori namjenjeni javnosti, i izložba i čitaonica,

znatno više bili u fokusu interesovanja istraživača/korisnika, ali i šire publike, nego što je to bio slučaj

ranije, na lokaciji druge zgrade Arhiva. obogaćene programske aktivnosti Istorijskog arhiva Kotor,

sada okrenute u većoj mjeri široj publici, podigle su kulturni i društveni rejting institucije arhiva i

arhivske djelatnosti i u Kotoru, ali i šire. Sve te pokazatelje je moguće kontinuirano propratiti kroz

godišnje izvještaje i evidencije Kotorskog arhiva iz tog perioda.

Ipak, uz ove prednosti, tokom proteklih godina rada Arhiva u novoj zgradi, uočavali su se i

određeni nedostaci. Zbog čitavog niza otežavajućih okolnosti koji su pogodili Kotor i Crnu Goru (UN

sankcije, ogromna inflacija, tranzicija i kolaps privrede, promjena državnog statusa i dr.) uočeni nedo-

staci se nisu otklanjali, štoviše vremenom su se ukazivali i novi problemi, što je sve uglavnom ostalo

prisutno do danas:

uprkos ugradnji ekonom sistema pokretnih arhivskih stalaža u sva tri depoa (ukupna površina –

Sl. 11 - Svečano otvaranje sanirane i

rekonstruisane zgrade Istorijskog arhiva

Kotor, 21. novembar 1988.

prednosti i nedostaci, 71-89

je 70 m2), već na početku je jasno bilo da je nemoguće smjestiti sve fondove i zbirke odje-

ljenja za staru građu u ovaj objekat, tako da je dio starijih arhivskih fondova i dalje ostao

pohranjen u zgradi Arhiva koja se nalazi na drugoj lokaciji, van gradskih zidina. Konsultaci-

ja ove arhivske građe je veoma otežana, zbog udaljenosti dviju zgrada i bezbjednog transpor-

ta arhivalija. Korisnici se takođe šetaju između dva objekta, uz obaveznu pratnju jednog od

malog broja uposlenih arhivista. Posebno to predstavlja problem nakon reorganizacije arhi-

vske službe Crne Gore 1992. godine i ponovo 1999. kada se Kotorski arhiv podijelio na dva

organizaciono sasvim odvojena odsjeka centralizovanog Državnog arhiva Crne Gore, sa bit-

nim razlikama u programskim aktivnostima dva odjeljenja i profilu korisnika;

razvojna koncepcija odjeljenja za staru građu nije predviđala primanje većih količina arhiv- –

skog materijala, što se vrlo brzo pokazalo kao pogrešno. Uz povremeni, ali kontinuirani

prijem manjih količina istorijske arhivske građe, uskoro je Arhiv morao da primi vrlo vrije-

dan i obiman arhivski fond - Austro-ugarski katastar 21. ovaj fond je promjenio profil kori-

snika arhivske građe i enormno je povećao njihov broj, što prevazilazi i prostorne i kadrovske

kapacitete odjeljenja Istorijski arhiv Kotor, čime je ugrožena bezbjednost i zgrade i arhivske

građe;

zbog produženja rokova završetka sanacije i rekonstrukcije objekta i inflacije, raspoloživa fi- –

nansijska sredstva osamdesetih godina prošlog vijeka nisu pokrila ugradnju teretnog lifta

između tri depoa u cilju lakšeg usluživanja istraživača, nije urađen garderobni prostor za

korisnike, nisu ugrađena vatrootporna vrata na depoima, niti metalni kapci između grilja i

prozorskih okana, izložbeni prostor nije na bezbjedan način odvojen od ostalog poslovnog

dijela. U prizemlju su samo na dijelu otvora postavljene harmonika metalne rešetke sa

unutrašnje strane koje se otežano otvaraju i ne pružaju potpunu sigurnost od provale. Nak-

nadno su dodate fiksne rešetke na drugim otvorima u prizemlju objekta, kao i na otvorima

na prvom spratu (sve na zapadnoj strani zgrade okrenutoj drugim zgradama i unutrašnjem

dvorištu). Nigdje nisu postavljena stakla otporna na udarce i lomljene. to se pokazalo kao

krupan i visoko rizični nedostatak za Arhiv, posebno nakon revitalizacije grada i enormnog

povećanja raznih sadržaja u neposrednoj blizini objekta (kafići, restorani, javne masovne

manifestacije na trgu i dr.) Nije urađen sistem protiv požarne zaštite na automatsko aktivi-

ranje (postoje klasični protivpožarni aparati i hidranti), niti tzv. „panična“ rasvjeta sa

označenim glavnim komunikacionim putevima, kao ni video nadzor, što je Istorijski arhiv

permanentno pokušavao da obezbjedi odmah nakon useljenja u novi objekat tokom više

godina;

sistem klimatizacije arhivskih depoa nije stavljen u funkciju od tehničkog prijema zgrade –

Arhiva (1988. god.), tako da do danas nisu obezbjeđeni osnovni preduslovi propisane zaštite

arhivske građe.

prostor nije dozvoljavao da se napravi poseban depo za smještaj arhivske biblioteke, pa je –

bibliotečki materijal smješten na više mjesta u zgradi, nezaštićen je i lako dostupan svim

posjetiocima (nalazi se u kancelarijskim ormarima u čitaonici i kartoteci arhiva, kao i u or-

marima i na bibliotečkim policama po kancelarijama arhivista).

u čitaonici (sa kartotekom ukupno 64 m – 2) je bilo moguće postaviti samo konferencijski sto,

što nije u potpunosti odgovaralo standardima za arhivske čitaonice. Dežurni radnik nije

smješten u izolovanom prostoru;

restriktivnim mjerama za saobraćaj u Starom gradu, gotovo je potpuno onemogućeno –

bezbjedno i propisano dopremanje i otpremanje arhivskog materijala između dva objekta, ali

i druge aktivnosti, kao dopremanje opreme i drugih potrepština u Arhiv, do svakodnevnih

tekućih potreba kao što je odvoza smeća iz objekta. Dolazak do zgrade Arhiva pokazao se kao

krupan problem i za zaposlene i za korisnike i posjetioce, kako zbog ograničenih kapaciteta

parkinga u blizini Starog grada, cijene koštanja (naročito tokom turističke sezone ili nekih

javnih manifestacija u gradu), a posebno u uslovima određenih nepovoljnih vremenskih

prilika. to najviše pogađa stariju populaciju i osobe sa invaliditetom;

  1. tokom 1997/98. god. i ponovo 2004. Arhiv je morao da primi stari austro-ugarski katastar za opštine Kotor i tivat.

Ukupno 60,00 m arhivske građe (565 svežnjeva; 98 registara; 610 mapa; 790 indikacionig skica; 1837 - 1995. Fond se

morao smjestiti u kancelarijski prostor na 3. spratu objekta, koji je nepropisno opremljen, izložen raznim spoljnim rizici -

ma, nalazi se u dijelu zgrade prema trgu koji nema dodatno armirano ojačanje, niti je prethodno statički i seizmički testi -

rano da li je za sigurnost čitavog objekta preporučljivo smjestiti arhivski materijal od neprocjenjive vrijednosti na ovom

mjestu.

prednosti i nedostaci, 71-89

zbog finansijskih problema Istorijski arhiv je bio prinuđen dugi niz godina da rentira jednu –

prostoriju u izložbenom dijelu objekta, što je višestruko povećavalo rizik za zgradu i narušavalo

estetski njen reprezentativni dio.

ograničeni prostor objekta i limitirajući konzervatorski uslovi koji važe za spomenike kultu- –

re i za zaštićeno područje, ukazali su na krupan nedostatak arhivske zgrade koji možemo

nazvati fleksibilnost objekta - u smislu mogućnosti da se zgrada prilagođava novim misijama

arhiva, da se vrše naknadne intervencije na i u zdanju radi osavremenjavanja i prilagođavanja

zahtjevima novog doba.

Zgrada Kotorskog arhiva u svijetlu standarda, preporuka, zakonske regulative

Budući rad Istorijskog arhiva u zgradi - spomeniku kulture u srcu urbanog jezgra Kotora kao

dijela područja Svjetske baštine, treba sagledati i usmjeravati imajući u vidu uočene nedostatke i pro-

bleme u proteklom periodu, kao i analizirajući nove potrebe, posebno u svjetlu zahtjeva savremenog

doba.

U Crnoj Gori ne postoje usvojeni standardi kojima se precizno definišu normativi za objekte

namjenje institucijama poput biblioteka, muzeja, arhiva. Ipak, legislativa u Crnoj Gori za arhivsku

djelatnost djelimično donosi određene propozicije, tj. minimum standarda vezano za objekat i opre-

mu, propisujući neke osnovne preduslove za bezbjednu pohranu arhivske građe. Posebno je to detalj-

nije urađeno u Pravilniku o bližim uslovima za obavljanje djelatnosti specijalnog arhiva 22. Međutim,

usvojeni međunarodni standardi mogu i treba da posluže kao osnova za regulisanje ovog pitanja i u

Crnoj Gori. Na primjer, ISo 11799 - informacije i dokumentacija - Zahtjevi za čuvanje arhivskog i

bibliotečkog materijala23, daje određene generalne smjernice za objekte u kojima se nalaze arhivi, bilo da

su u pitanju nove zgrade građene baš za tu svrhu ili rekonstrukcija postojećih objekata. Među ključnim

temama koje se tretiraju u okviru ovog standarda su: lokacija zgrade, konstrukcija zgrade, instalacije i

oprema, upotreba, plan za vanredne situacije.

Posmatrajući poziciju zgrade Istorijskog arhiva Kotor (u samom centru urbanog jezgra grada) u

sadašnjem trenutku društvenog i privrednog razvoja, ona je i dalje zadržala određene prednosti zacrta-

ne u planovima od prije tridesetak godina, kada je Arhivu dodjeljen ovaj objekat. Posebno se to odno-

si na mogućnost realizacije bogatije programske aktivnosti koje su okrenute široj javnosti, kroz prezen-

taciju i popularizaciju arhivske građe kao značajnog segmenta kulturne baštine zaštićenog područja i

uklapanja u kulturnu i turističku ponudu Kotora. Međutim, postoje i brojni nedostaci, posebno kada

se ima u vidu ubrzan razvoj grada u posljednoj deceniji i razne promjene podstaknute ekspanzijom

turizma, uglavnom tranzitnog, deindustrijalizacijom i razvojem uslužnih djelatnosti, ekonomskim bu-

mom zbog prodaje nekretnina po nevjerovatno visokim cijenama upravo u urbanom jezgru i iseljavan-

je starosjedilaca, i dr.

Uočavajući promjene do kojih je došlo početkom 2000-tih, urbanistički projekat Starog grada

Kotora iz 1984. godine je izmijenjen i dopunjen, tako da je stvario uslove za fleksibilnije definisanje

namjena prostora u Starom gradu, u skladu sa razvojem ponude i tražnje. okruženje zgrade Istorijskog

arhiva doživljava krupne promjene, koje na žalost utiču na povećan rizik za bezbjednost zgrade i vri-

jednog arhivskog materijala koji se u njoj nalazi: enormno povećan broj restorana i kafana, kao i ka-

fanskih terasa i mobilijara, povećan broj klima uređaja i kuhinjskih ventilacija u neposrednoj blizini

zgrade, organizovanje raznih masovnih manifestacija na trgu ispred zgrade Arhiva sa diskutabilnim

kvalitetom i visokim rizikom.

  1. Zakon o arhivskoj djelatnosti , „Službeni list Crne Gore“, br. 49/2010; Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje djelat -

nosti specijalnog arhiva , „Službeni list Crne Gore“, br. 41/2011, str. 53.

  1. ISO 11799:2003 Information and documentation - Document storage requirements for archive and library mate-

rials, http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=38536 (Consulted August 3 rd

2012, 10.58 h).

prednosti i nedostaci, 71-89

Sl. 12 i 13, Međunarodna modna revija i rekviziti organizatora prikačeni bez odobrenja na zgradu Istorijskog arhiva

Na žalost neka planska dokumenta kao što je Menadžment plan prirodnog i kulturno-istorijskog

područja Kotora, ili nacionalni program razvoja kulture 2011-201524, ne daju neke konkretne smjernice

i prijedloge kada je u pitanju djelatnost Istorijskog arhiva Kotor ili njegova lokacija, odnosno arhivska

zgrada sa svojstvom spomenika kulture u centru urbanog jezgra.

Sa druge strane, imajući u vidu dugoročni razvoj kulturnog turizma u gradu Kotoru i lokaciju

zgrade Istorijskog arhiva, nameće se kao pitanje da li bi ovu povoljnu poziciju Arhiva trebalo mnogo

efikasnije koristiti, prioritetno za popularizaciju arhiva kao važne društvene institucije i arhivske djelat-

nosti, ali i za afirmaciju vrijednosti cijelog Područja svjetske baštine.

Sl.14 i 15, Panoramski prikaz zgrade Istorijskog arhiva Kotor sa okruženjem

  1. Menadžment plan prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Cetinje 2011; nacionalni program razvoja kulture

2011-2015, Cetinje 2011. (http://www.mku.gov.me/biblioteka/strategije) , (Consulted August 4th 2012, 9.51 h) .

prednosti i nedostaci, 71-89

Analiza prostornih mogućnosti zgrade Arhiva za zadovoljenje zahtjeva savreme-

nog doba

Nakon 25 godine rada Istorijskog arhiva u postojećoj zgradi, imajući u vidu promjene u društvu

i potrebu za osavremenjavanjem djelatnosti arhiva, posebnu pažnju u narednom periodu bi trebalo

posvetiti poboljšanju prostornih mogućnosti objekta i njegovom opremanju, radi rešavanja uočenih

nedostataka i kako bi ova institucija držala korak sa vremenom.

Evidentno je da u zgradi postoje određeni prostori koji nisu u potpunosti iskorišteni. opet, sa

druge strane prisutan je nedostatak prostora za smještaj arhivske i bibliotečke građe Arhiva i/ili

neprilagođenost nekih prostorija za određene namjene. U tom smislu trebalo bi hitno preduzeti akti-

vnosti za:

pronalaženje adekvatnog prostora u zgradi za propisan i bezbjedan smještaj Austro-ugarskog

katastra i adaptacija tog prostora u arhivski depo;

aktiviranje prostorije na ulazu u Arhiv, koja je prvobitno bila predviđena za prodajni punkt;

preispitivanje mogućnosti korišćenja potkrovlja zgrade, njegove adaptacije u koristan poslovni

prostor, uklapajući se u restriktivne uslove nenarušavanja izgleda kulturno-istorijskog spomenika u

zaštićenom području.

prilagođavanje javnih i kancelarijskih prostorija, kao i instalacija u zgradi za primjenu informa-

ciono-komunikacionih tehnologija, posebno u djelu za istraživače/korisnike;

aktiviranje terase na prvom spratu zgrade, koja ima izuzetno atraktivnu poziciju sa pogledom na

katedralu Sv. tripuna;

permanentnu iskorištenost izložbenog prostora u prizemlju zgrade, koji predstavlja njen najveći,

ali ipak nedovoljno iskorišteni resurs, tražeći nova rješenja za arhivske izložbe kako bi bile atraktivne za

savremenog posjetioca. Za taj prostor trebalo bi definisati novi koncept funkcionisanja, prezentacije i

upravljanja, imajući u vidu razvoj i mogućnosti savremenih vidova prezentacije, trendove u turizmu

(kulturni turizam), kao i činjenicu da Kotor nema istorijski muzej grada, niti Područje Kotora na

UNESCo-voj Listi svjetske baštine posjeduje centar za posjetioce. Potreba za prezentacijom kulturno-

istorijskih vrijednosti Kotora svakako postoji i ona ide uzlaznom linijom, pa bi bilo dobro iskoristiti i

izložbeni prostor Istorijskog arhiva, koji je na udarnoj lokaciji, u te svrhe. U tom pravcu treba izvršiti

i neophodne intervencije u izložbenom prostoru.

Intervencije u/na zgradi koje treba hitno sprovesti

Među najvažnije intervencije koje bi trebalo realizovati da bi zgrada Istorijskog ahiva Kotor fun-

kcionisala u skladu sa svim savremenenim potrebama i smjernicama neophodno je izdvojiti slijedeće:

Obezbjeđenje objekta od provale

Jedan od osnovnih preduslova koje je neophodno ostvariti u cilju zaštite najvrijednije arhivske

građe od provale i krađa je ugradnja adekvatanog sigurnosnog sistema - sa video nadzorom i alarmom,

potom ugradnja stakala otpornog na udarce i lomljene u prizemlju objekta.

Sistem protipožarne zaštite

Neophodno je i uspostavljanje efikasnog sistema protivpožarne zaštite: postavljanje savremenih

sistema za detektovanje i gašenje požara na automatsko aktiviranje, postavljanje vatrootpornih vrata

na depoima, kao i zaštitinih čeličnih kapaka na prozorima depoa, koji su bili i predviđeni projektom.

Postavljanje „panične“ rasvjeta sa označenim glavnim komunikacionim putevima. takođe treba preis-

pitati materijale koji su u enterijeru depoa i njihovu otpornost na požar u skladu sa međunarodnim

standardima.

Plan za vanredne situacije

Neophodno je izraditi plan za vanredne situacije.

prednosti i nedostaci, 71-89

Stabilnost klime u objektu i analiza energetske efikasnosti zgrade sa mjerama za njeno

unapređenje

Jedna od prioritetnih koraka bi bilo hitno aktiviranje postojećeg sistem klimatizacije u depoima.

takođe hlađenje/grijanje ostalog dijela zgrade bi trebalo riješiti na način instaliranja centralnog siste-

ma, posebno imajući u vidu energetsku efikasnost objekta, kao veoma važne karakteristike za zgrade,

koja se posljednjih godina ozbiljno tretira. U Crnoj Gori je ova oblast definisana kroz Zakon o energet-

skoj efikasnosti25. Da bi se odredile energetske karatkteristike zgrada neophodno je prije svega uraditi

njen energetski pregled. on obuhvata prikupljanje podataka, mjerenje potrošnje energije objekta,

procjenu energetske efikasnosti, kao i predlog mjera koje treba preduzeti za uštedu energije. Prilikom

izrade energetskog pregleda za Istorijski arhiv Kotor, posebnu pažnju treba obratiti na specifične fun-

kcionalne zahtjeve arhiva, kao i činjenicu da je objekat zaštićeno kulturno dobro.

Upotreba tradicionalnih/savremenih materijala u održavanju i mogućem osavremenjavanju

objekta

Korišćenje zgrade Istorijskog arhiva u skladu sa savremenim potrebama podrazumijeva svakako

uvođenje novih elemenata, posebno opreme, u zgradu. Međutim, prilikom daljih intervencija na

sačuvanim autentičnim segmentima zgrade trebalo bi voditi računa o primjeni tradicionalnih materi-

jala i tehnika gradnje. Zbog specifičnih zahtjeva za obimnom transformacijom enterijera zgrade, kao i

konzervatorskog pristupa koji je bio dominantan 80-tih godina prošlog vijeka na prostoru bivše Jugo-

slavije, a posebno zbog vanredne situacije nakon snažnog zemljotresa, tokom restauracije je izvedeno

dosta intervencija kojima su autentični segmenati u enterijeru zgrade izgubljeni. ovo se prije svega

odnosi na kompletnu zamjenu drvenih međuspratnih tavanica armiranobetonskim, što možda nije

bilo neophodno raditi u dijelu zgrade van depoa. Zato prilikom svih slijedećih intervencija, kao i pri-

likom samog održavanja objekta, neophodno je u što većoj mogućoj mjeri sačuvati autentične elemen-

te zgrade.

Plan i program održavanja

Da bi se obezbijedilo dugoročno adekvatno održavanje zgrade Istorijskog arhiva neophodno je

uraditi plan i program njenog održavanja26.

Odstranjivanje vlage iz objekta

U zgradi trenutno postoje krupni problemi vezano za prokišnjavanje i vlagu, koje treba hitno

riješiti:

prokišnjavanje u izložbenom prostoru - prizemlju objekta zbog loše riješenog odvodnjavanja –

terase na prvom spratu (posebno je opasno jer se tu nalazi glavno postrojenje za elektroinsta-

laciju);

pojava vlage u zoni depoa na trećem spratu, na jugo-istočnom uglu zgrade, zbog problema –

sa olucima kojima se odvodi voda sa krova;

pojava vlage kroz sve tri etaže depoa na zidu između stepeništa depoa i sanitarnih čvorova, –

zbog očiglednog problema sa instalacijama sanitarnog čvora.

Atesti za struju

Neophodna je redovna kontrola elektroinstalacije u objektu i one do objekta, posebno što se

zbog savremenih potreba i tehničko-tehnološke opreme konstantno povećava broj potrošača u Arhivu.

Broj potrošača je narastao tokom zadnjih godina u neposrednoj blizini Arhiva i oni koriste iste infra-

strukturne puteve elektro napajanja.

  1. Zakon o energetskoj efikasnosti , “Službeni list Crne Gore”, br. 29/10 od 20.05.2010. godine.

  2. Izrada planova održavanja u Crnoj Gori, na žalost, još uvjek nije prihvaćena kao praksa, iako su iskustva koje imaju

pojedine zemlje na tom polju veoma pozitivna.

prednosti i nedostaci, 71-89

Savremena oprema za pohranu i zaštitu arhivske građe

Posebnu pažnju treba posvetiti savremenim zahtjevima za zaštitu arhivske građe i tome prilago-

diti zgradu Kotorskog arhiva: posebno osvjetljenje, opremanje objekta savremenim mobilijarom

usklađenim sa najnovijim standardima zaštite arhivalija, posebno za pohranu audio-vizuelne i

elektronske arhivske građe; opremanje prostora za korisnike shodno savremenim potrebama; opre-

manje izložbenog prostora uređajima i opremom za multimedijalne prezentacije, i sl.

Dostupnost arhivske građe

treba stvarati uslove da se istraživači/korisnici u Arhivu nesmetano služe dostignućima novih

tehnologija.

objekat treba prilagoditi osobama sa invaliditetom, što je i zakonska obaveza. U slučaju Kotor-

skog arhiva i njegove lokacije u zoni zabrane saobraćaja, to je krupan problem, koji bi trebalo rješavati

na nivou lokalne uprave.

Zaključak

U sadašnjem trenutku je sasvim jasno da, iako je zgrada Kotorskog arhiva kulturno-istorijski

spomenik u zaštićenom području sa veoma starom i vrijednom arhivskom građom, ograničena finan-

sijska sredstva kojima raspolaže Državni arhiv Crne Gore i država Crna Gora, ne omogućavaju ni re-

dovno održavanje objekta, a posebno ne njegovo adaptiranje i opremanje shodno zahtjevima savreme-

nog doba. Za buduće nesmetano funkcionisanje Istorijskog arhiva Kotor i razvoj djelatnosti treba

realizovati sljedeće: omogućiti punu primjenu i korišćenje novih tehnologija u procesu rada; zaštiti i

objekak i arhivsku građu primjenom novim građevinskih materijala i metoda za maksimalno otklan-

janje opasnosti od požara, poplava, krađe, zemljotresa i dr.; opremanje objekta savremenim mobilija-

rom usklađenim sa najnovijim standardima, kako za adekvatnu pohranu posebno audio-vizuelne i

elektronske arhivske građe, tako i prostora za korisnike; opremanje izložbenog prostora u skladu sa

najnovijim tehničko-tehnološkim dostignućima; rekonstrukcija i inoviranje postojećih sistema klima-

tizacije i grijanja, kao i elektro, vodovodne i kanalizacione mreže; potpuna primjena savremenih stan-

darda za zdravlje, sigurnost i komfor zaposlenih i korisnika, i sl. Da bi se sve to realizovalo bilo bi ne-

ophodno prvo uraditi detaljnu analizu postojećeg stanja i preliminarnu tehničku procjenu objekta,

imajući u vidu sve uočene probleme i nedostatake, kao i savremene trendove i potreba arhiva, a zatim

definisati predlog neophodnih mjera sa planom intervencija. Na osnovu toga mogla bi se tražiti sredst-

va kako u okviru državnih fondova, tako i preko međunarodnih projekata, možda u finansijskoj po-

tpori od strane UNESCo ili kroz korišćenje fondova Evropske Unije.

Sources

Arhivski fond Sudsko-notarski spisi, Državni arhiv Crne Gore - Istorijski arhiv Kotor, (DACG IAK SN)

Arhivski fond opština Kotor, Državni arhiv Crne Gore - Istorijski arhiv Kotor, (DACG IAK oK)

Istorijski arhiv Kotor, Spisi 1981. godina,

opština Kotor, Spisi Skupštine opštine Kotor, 1982. godine.

opštinski sud u Kotoru, Spisi 1982.

opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture - Kotor, Spisi 1982. godine.

Literature

http://whc.unesco.org/archive/2003/whc03-27com-07ae.pdf , (Consulted in August 3rd 2012, 8.47 a.m.).

http://www.panoramio.com/photo_explorer#view=photo&position=67&with_photo _

id=39387502&order=date_desc&user=281558, (Consulted in August 1st 2012).

isO 11799:2003 information and documentation - Document storage requirements for archive and library mate-

rials, http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=38536 (Consulted Au-

gust 3rd 2012, 10.58 h).

prednosti i nedostaci, 71-89

Kotor - stari grad - blok 45. Uslovi zaštite graditeljskog nasljeđa, Kotor 1981.

Menadžment plan prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Cetinje 2011.

nacionalni program razvoja kulture 2011 - 2015, Cetinje 2011, (http://www.mku.gov.me/biblioteka/strategije) ,

(Consulted August 4th 2012, 9.51 h)

Pedeset 50 godina istorijskog arhiva Kotor 1949-1999. Kotor 1999, pp. 17-54.

Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje djelatnosti specijalnog arhiva, „Službeni list Crne Gore“, br. 41/2011,

str. 53-54.

Snežana Pejović, Ways of information transfer from Archival sources to Archival science, “Atlanti”, 14(2004),

no. 1-2/2004, pp. 120-135.

statuta et Leges civitatis cathari, Venezia 1616, p. 257.

Vesna Vičević, sanacija i adaptacija postojeće stambene zgrade u Kotoru (unutar zidina) za istorijski arhiv, „So-

dobni arhivi ‘91. XIII Posvetovanje o strokovnih in tehničnih vprašanja v arhivih“, referati s posvetovanja v

radencih od 10. 4. do 13. 4. 1991, Maribor 1991, pp. 34-39.

Zakon o energetskoj efikasnosti, “Službeni list Crne Gore”, br. 29/10 od 20.05.2010. godine.

Zakon o arhivskoj djelatnosti, „Službeni list Crne Gore“, br. 49/2010.

sUMMAry

At the example of Kotor Historical Archives, the paper analyses the advantages and disadvantages of the circum-

stances when archival material is housed within an edifice which is a heritage structure situated within a centre

of a UNESCo heritage region. Direct reason for the housing of Kotor archives within the historic core of the

old town of Kotor, was the disastrous earthquake from the year 1979 and the inscription of the town of Ko-

tor and its region on the World Heritage List. This meant the change of the concept of the cultural development

of the town, thus also its cultural institutions. Kotor Archives had to adjust its activities and the method of

work in new circumstances. The Building of the Archives is a valuable monument of culture and history with

the traces of medieval architecture, thus the paper gives detailed descriptions of the works on remedying and

reconstructing the edifice from 1982 to 1988. Pursuant to the documentation created by the expert teams and

the competent institutions, the paper gives the history of the structure, the description of its location from the

point of view of its orientation within the urban core of Kotor, the traits of its style and the characteristics of its

architecture, cultural needs of the town and the security of the housing of archival material. The expert request

was analysed for the strict observance of conservation conditions on the exterior and the interior of the building

in relation to the standards for the storing of archival material and satisfying the needs of programme activities

of the Historical Archives. After 25 years of residence and work of Kotor Historical Archives in this edifice the

issue of “flexibility” of the building is raised in the sense of the adaptation and modernization of the space in

accordance with the requirements of the new era. Also, the position is considered of Kotor Historical Archives

(activities and the structure) in relation to the UNESCo World Heritage Site, as well as in the framework of

new spatial and urban plans and the current development concept of the historic core of the town.

original scientific article

Submitting date: 06.08.2012

Acceptance date: 10.08.2012

Citation

Snežana Pejović, Aleksandra Kapetanović. „Kotor Historical Archives Inside a Heritage Building: Advantages and Disadvantages (Atlanti, 2012)”. Atlanti, Atlanti, vol. 22, no. 1, Trieste – Maribor, 2012, pp. 71–89.. 2012. Vasko Lipovac — Bibliography and digital archive. VL-BIB-2012-PEJOVIC-KAPETANOVIC-KOTOR. https://arhiva.vaskolipovac.hr/en/bibliografija/2012-pejovic-kapetanovic-arhiv-kotor/