← Back to bibliography

article, round-table, reportage / 17.06.2013.

Round Table: Vasko Lipovac and His Era (Jedra Boke, 2013)

Transcript and record text

DOWNLOAD DOCUMENT

  • Related exhibition: Academic Painter and Sculptor Vasko Lipovac Returns Home (Maritime Museum of Montenegro Kotor, 15/05 – 10/06/2013, ref. EXH-0638, slug kotor-povratak-doma-2013)

SUMMARY

Extensive feature in Jedra Boke (Maritime Museum of Montenegro Kotor) documenting the scholarly round table Vasko Lipovac and His Era held on 10 June 2013. Includes complete papers and remarks by art historians and architects (Joško Belamarić, Tadej Glažar, Aleksandra Kapetanović, Slavko Dabinović) and a photo diary of packing the exhibits.


INTEGRAL TEXT

[!NOTE] The source document was published in Croatian. Below is the full integral transcript in its original language.

P

oslednjeg dana trajanja izložbe Akademski slikar i skulptor Vasko

Lipovac se vraća doma, 10. juna, u Palati Grgurina je u prisustvu

umjetnikove supruge Milenei sinova Mariai Rankaodržan Okrugli

sto pod nazivom Vasko Lipovac i njegovo doba. Skup su organizovali

naš Pomorski muzej i udruženje Vasko Lipovac - VALiz Splita.

O velikom vajaru, slikaru i grafičaru, jednom od najvećih bokelj-

sko-dalmatinskih umjetnika na skupu su govorili akademik Tonko

Maroević, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, likovni i

književni kritičar, doc. Tadej Glažarsa Fakulteta za arhitekturu u

Ljubljani, književnik iz Splita Ante Tomić, Tijana Čađenović, sek-

retarka Sekretarijata za kulturu Opštine Kotor, Vaskov prijatelj

mr Jovan Martinović, Mario Lipovac, sin Vaska Lipovca, istori-

čarka umjetnosti Radojka Abramović,te direktorica Pomorskog

muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.

Publiku i porodicu Vaska Lipovca pozdravila je i direktorica Po-

morskog muzeja mr Pejaković Vujošević. Ona je zahvalila porodici

Lipovac koja je, podarivši lijepu izložbu, omogućila evociranje

uspomene na Kotoranina i Splićanina Vaska Lipovca.

Govoreći o Lipovcu i njegovom djelu, akademik Maroević, član

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, je kazao da je Lipovac

sretna figura modernog umjetnika.

Tadej Glažar govorio je o Vaskovom radu i prezentaciji njegovih

djela u javnim prostorima i kazao kako bi ih u Kotoru trebalo više

prezentovati, te da je izložba u Pomorskom muzeju u tom smislu

dobar početak.

Pisac Ante Tomić portretisao je Lipovca i njegovo djelo kazavši

da je kod Lipovca volio njegovo suzdržano građanstvo, taj fini svijet

njegovih skulptura i njegovih slika.

O poznanstvu sa Lipovcem, njihovim studentskim danima prove-

denim u Zagrebu i druženju u Kotoru govorio je mr Jovan Marti-

nović. On nam je svima ostavio ogromno, neizmjerno bogatstvo

svoje neprevaziđene umjetnosti za užitak našim očima i smirenje

našim dušama. Svi treba da smo ponosni što smo živjeli u njegovom

vremenu, što smo imali čast da se nazovemo njegovim prijateljima i

poštovaocima – rekao je Martinović.

Tijana Čađenović govorila je o saradnji dva mediteranska grada

– Kotora i Splita – kroz projekat Evropska prijestonica kulture za

  1. godinu,koji kroz taj projekat pokušavaju zaštititi materijalnu

i nematerijalnu kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a.

Mario Lipovac zahvalio je svima na prisustvu i najavio da će se

saradnja sa Pomorskim muzejom nastaviti. Treba zbilja da se po-

trudimo i nastavimo sa prezentacijama Vaskovih djela, da ta djela i

dalje žive. I zato vam svima hvala– rekao je Mario Lipovac.

Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i kustos u Pomorskom

muzeju prezentirala je detaljno radove Vaska Lipovca.

Osim umjetnikove supruge Milene i drugog sina Ranka, skupu su

prisustvovali, Neno Srdelić, glumac iz Splita, Nikola Bukilica, pred-

sjednik Skupštine opštine Kotor, Anton Belan, generalni vikar kotor-

ske Biskupije,Andro Radulović, direktor Javne ustanove Muzeji Ko-

tor i drugi javni poslenici. (Nastavak na stranama 4, 5, 6 i 7)

Jedra BokeJedra Boke

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

KOTOR Jun 2013.

NA ZATVARANJU IZLOŽBE NAŠEG POZNATOG SUGRAĐANINA U PALATI

GRGURINA ODRŽAN OKRUGLI STO SA TEMOM

Vasko Lipovac i njegovo dobaVasko Lipovac i njegovo doba

Učesnici Okruglog stola Vasko Lipovac i njegovo doba 10. juna u izložbenom prstoru na prvom spratu palate Grgurina: doc. Tadej Glažar,

Tijana Čađenović, Radojka Abramović, akademik Tonko Maroević. mr Jovan Martinović, književnik Ante Tomić i Mario Lipovac

Fotografija: D. Brdar

T

okom prvog dana trodnevne posjete Crnoj Gori, 19. juna, Pomorski muzej Crne

Gore Kotor posjetio je Princ Albert II od Monaka, vladar Kneževine Monako. U

lijepo zdanje Palate Grgurina princ Albert II je došao u pratnji princa Nikole Petro-

vića, gradonačelnice Kotora Marije Ćatović, Irene Radović, ambasadorke Crne Gore

u Parizu, Bernara Fotrijea, potpredsjednika i generalnog direktora Fondacije Princ

Alabert II od Monaka, Tanjom Turken Spičanović, potpredsjednicom Fondacije Petrović

Njegoš, i drugih zvanica.

U holu barokne palate visoke goste je pozdravila direktorica Muzeja mr Mileva

Pejaković Vujošević. Ona je princu i ostalim članovima njegove pratnje bila vodič

kroz Muzej uz pomoć Dolores Fabian, prevodioca i saradnice našeg muzeja.

Nakon obilaska Muzeja, Albert II od Monaka je u salonu Florio našeg muzeja pris-

ustvovao potpisivanju ugovora o partnerstvu između njegove i Fondacije Petrović

Njegoš, koje su se dogovorile, kako su objavili mediji, da djeluju zajednički i pružaju

podršku projektima u njihovim zajedničkim oblastima i razmjenjuju iskustava. Sporazum

su u ime fondacija Petrović Njegoš i Princ Albert II od Monaka, potpisali Tanja Turken

Spičanović i Bernar Fotrije.

Kada je taj dio posla bio obavljen Albert II od Monaka upisao se u Knjigu utisaka

našeg muzeja u koju je zapisao: Veoma sam zahvalan osoblju Pomorskog muzeja u

Kotoru na njihovom dočeku, kao i na ugodnoj posjeti baroknoj palati i njenim dragoc-

jenostima. Potpisivanje ugovora između moje fondacije i princa Nikole Petrovića Njegoša

nije mogao naći ljepše mesto.

Potom je na terasi Palate Grgurina priređen koktel gdje su dva princa dala izjave

medijima. U kratkom obraćanju novinarima, princ Albert II je istakao da mu posjeta

Kotoru u okviru specijalne posjete Crnoj Gori, pričinjava veliko zadovoljstvo.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacija

Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Jun 2013. godine

Direktor Pomorskog muzeja

mr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradnici

Prof. dr Anton Sbutega

Prof. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Milja Radulović

mr Stevan Kordić

Don Anton Belan

Prof. dr Milenko Pasinović

Antun Tomić

Milan Sbutega

Zoran Radimiri

Željko Brguljan

Petar Palavršić

Radojka Janićijević

Ilija Mlinarević

Jelena Karadžić

Slavko Dabinović

Milica Vujović

Smiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje

Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru

Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720

Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.com

e-mail: [email protected]

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao

je postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine “Bokeljska mornarica”, utemel-

jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.

godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne

palate plemićke porodice Grgurina iz

početka XVIII vijeka, koja je od 1949-

  1. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u

Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-

janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija

za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej

sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na

te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih

moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,

zanatlija, državnika i diplomata, posred-

nika između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kulture

Republike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke

Princ Albert II od Monaka u Pomorskom muzeju

Princ Albert II u pratnji gradonačelnice Kotora Marije Ćatović (desno) pozdravlja

se sa direktoricom Muzeja po ulasku u Palatu Grgurina; Gosta iz Monaka u Muzeju su

dočekali crnogoski princ Nikola Petrović i Tanja Turken Spičanović, potpredsjednica

Fondacije Petrović Njegoš

POSJETEPOSJETE

Fotografija: Internet sajt Opštine Kotor Fotografija: Studio Parteli

Princ Albert II u pratnji princa Nikole Petrovića, ambasadorke Crne Gore u Francu-

skoj Irene Radović (prva lijevo), gradonačelnice Kotora Marije Ćatović (prva desno),

sa prevodiocem Dolores Fabian razgleda eksponate na prvom spratu Muzeja

Srećan sam zbog potpisi-

vanja Ugovora o saradnji

sa Fondacijom Princ Nikola.

Nadam se da je ovo prvi

korak partnerstva, razmjene

ideja i dobre prakse u okvi-

ru različitih oblasti koje sa

bave životnom sredinom ,

kazao je princ Albert, pre-

cizirajući da je cilj ugovora

potpisanog u Pomorskom

muzeju zaštita životne sre-

dine u oblasti Mediterana,

a posebno pokušaj da se

zaštiti Skadarsko jezero i

pelikani kao ugrožena

vrsta ptica.

Princ Nikola Petrović je

izrazio zadovoljstvo prvom

posjetom princa Alberta.

To je za Crnu Goru dobar

znak i dan za istoriju. Srećan sam što sarađujemo u oblasti

ekologije. Princ Albert je od onih koji se lično angažuju u cilju

očuvanja prirode, a naročito mora, što je za nas jedna od naj-

važnijih stvari. Siguran sam da

ćemo u budućnosti raditi i druge

projekte i lično ću se u tome

angažovati, poručio je crnogor-

ski princ Nikola Petrović.

Princ Albert II od Monaka u

Kotor je stigao jahtom iz Tivta,

odakle je započeo svoju pos-

jetu. Poslije kraćeg zadrža-

vanja u luksuznoj marini Porto

Montenegrojahtom se uputio

ka peraškim ostrvima Gospa

od Škrpjelai Sveti Đorđe,

gdje je goste pozdravio mon-

sinjor don Srećko Majić.

U Kotoru na rivi princa je dočekala gradonačelnica Marija

Ćatović, nakon čega je uslijedio obilazak katedrale Sv. Tri-

puna gdje ga je dočekao kotorski biskup monsinjor Ilija Ja-

njić. Visoki gost odatle se uputio u Pomorski muzej.

O posjeti Alberta II Crnoj Gori, Kotoru i Pomorskom muzeju u

francuskom dnevniku Nice Matin objavljen je izvještaj u kome

se, pored susreta koje je suveren Monaka imao sa državnim

vrhom Crne Gore, navodi i njegov boravak u Kotoru, obilazak

Pomorskog muzeja, te susret sa njegovom direktoricom.

3Jedra Boke - jun/2013

POSJETEPOSJETE

Bernar Fortije i Tanja Turken Spičanović potpisuju ugovor u prisustvu princa Alberta II i princa Nikole Petrovića u salonu Florio-

Vizin (lijevo); Suveren Monaka upisuje se u Knjigu utisaka (desno) poslije čega je na terasi Palate Grgurina dao izjavu za medije

(dolje lijevo); Stranica iz dnevnika Nice Matan o posjeti Alberta II Crnoj Gori

Fotografija sa direktoricom

Pomorskog muzeja mr

Milevom Pejakovič Vujoševič

Poruka u Knjizi utisaka

G

ovoriti o Vasku Lipovcu u

vašoj sredini je možda,

kako bi se reklo: Nositi sove u

Atenu. Međutim, čini mi se da

mi koji smo ga pratili iz dru-

gih sredina možemo bolje

ocijeniti kako on sintetizira,

na neki način amblematski

predstavlja vašu sredinu u

njezinoj povjesti i u njezinoj

suvremenosti.

Mislim da je Vasko Lipovac sretna figu-

ra modernog umjetnika, čovjeka koji je

shvatio suvremenost kao reduktivnost,

kao sinteznost, kao lapidarnost, kao

pročišćenost, a s druge strane, kao oso-

ba, kipar, slikar, umjetnik impregniran i

produhovljen upravo onim što mu je mo-

gla dati sredina romanike, gotike, tradi-

cije, pomorstva, ljepote, prirode - opore,

s jedne strane, a nježne, s druge. I upra-

vo ta sinteza koju Boka u sebi nudi, a

Kotor ponajviše, čini mi se da je u Vasku

Lipovcu našla izvanrednog interpreta,

tumača, čovjeka koji je svoje doživljaje

djetinjstva znao uobličiti u jedan suvre-

meni izraz koji je figurativan ali koji u

sebi nosi upravo sposobnost pročišćenja i

redukcije karakteristične za modernu

umjetnost.

Vasko je bio bez predrasuda u figura-

ciji u vremenima kada se figuracija uopće

nije pratila. Kroz apstrakciju i kroz re-

dukciju došao je do svojih sjećanja, do

svojih uspomena do figura i portreta, do

likova i ambijenata svoje sredine. Kada

je počeo raditi za hotele, ka-

da je počeo raditi neke dru-

ge zadatke, za ilustracije za

opremu knjiga, uvijek se po-

čeo sjećati svojih ishodišnih

slika: svoga zaljeva, svoga

zavičaja, svojih starih teta i

barbi, svojih kapetana i udo-

vica, na neki način sjetio se

života i znao je reagirati,

znao je to napraviti na način

koji nije banalan, koji nije ilustrativan,

koji nije sladunjav, koji u sebi nosi senti-

menate koji mogu opteretiti i teret ili

prtljagu emocija, ali na način moder-

nog umjetnika koji od svega izabira

ono bitno, koji znade i karikaturu, ako

treba, na neki način pripitomiti, karika-

turu učiniti, reklo bi se - nostalgičnom,

sjetnom, katkad se narugati da to ne

bude patetičano, da bude realan na

neki životan način.

Ta životnost ga i karakterizira i čini se

da otkada je pronašao svoje uporište, s

jedne strane, u životu koji je proživio, a s

druge, u ambijentu svoje sredine – u

ciboriju kotorske katedrale, u diptisima,

u triforama, u gotičkim zgradama, u pa-

lačama, u svemu skupa je na neki način

znao to odigrati, čak u smislu fine tradi-

cije zanata, umjeća, umjetnosti, a koja

nije samo pretenciozna nego je isto tako

oblikovanje. Reklo bi se, da mu je Kotor

sa svojom likovnom baštinom ponudio

mogućnost da vidi šta su zlatni relikvi-

jari, šta su srebrne pločice i sve su to

OKRUGLI STOOKRUGLI STO

4 Jedra Boke - jun/2013

(Nastavak sa strane 1)

U kotorskom Pomorskom muzeju 26.

juna boravila je ekipa nautičkog televiz-

ijskog kanala Nautical channel, sa novi-

narom Endrju Milerom (Andrew Miller)

U naš muzej stigli su posredovanjem

tivatske marine Porto Monetenegro. O

istoriji pomorstva na prostorima Boke

Kotorske za ovoj kanal govorio je naš

saradnik Tomislav Bonić.

Besjeda akademika TONKA MAROEVIĆA

Vasko Lipovac i njegovo doba

POSJETEPOSJETE

Za potrebe Turističke organizacije

Kotora 13. juna u našem muzeju snimala

je još jedna ekipa. Na terasi Palate Gr-

gurina 4. juna priređen je koktel po-

vodom donatorske večeri biblioteci u Do-

broti, a 5. i 7. juna posjetili su nas ame-

rička vojna delegacija i grupa turopera-

tora. Na terasi na prvom spratu je 24.

juna održana konferencija za štampu po-

vodom završetka festivala Kotor Art.

U junu su nas posjetile slijedeće đačke

ekskurzije:

Osnovna škola Maksim Gorki - Podgo-

rica i osnovna škola iz Rožaja (3. jun);

Osnovna škola Pavle Rovinski -

Podgorica, osnovna škola iz Gradiške i

osnovna škola iz Banjaluke (4. jun);

Osnovna škola iz Bara i studentska

grupa iz Azerbejdžana (5. jun); Osnovna

škola iz Bijeljine, Osnovna škola Sveti

Sava i Osnovna škola iz Bijeljine (6. jun);

Osnovna škola iz Nikšića (9. jun); Škola

iz Gornje Zete, Osnovna škola Sokolac -

Republika Srpska, Osnovna škola Jovan

Jovanović Zmaj, Banja Luka (11. jun);

Osnovna škola iz Kostajnice (12. jun);

Osnovna škola Ivan Vušović iz Nikšića

(16. jun); Srednja škola iz Zaprešića kod

Zagreba (19. jun).

Mr Mileva Pejaković Vujošević pozdravlja učesnike i prisutne na Okruglom stolu

Vasko Lipovac i njegovo doba, u prostoru na prvom spratu Pomorskog muzeja u Kotoru

skupa, na neki način, mogućnost da se

život oblikuje, da se pretvori u znak.

I Vasko se Kotoru odužio kao niko dru-

gi, čini mi se, osobito sa nizom preljepih

reljefa. Njegovi reljefi u hotelu Fjord, na

vratima crkve Blažene Ozane, to je čitav

život ove sredine, od kotorske mornarice,

do Vizina ili škole Marka Martinovića…

A možda je najznačajniji njegov reljef,

reljef kotorskog potresa. U njemu je

Vasko uspio sintetizirati volumen, kubič-

nost, čvrstoću oblika, s jedne strane, i di-

namizam nečega što se raspada, s dru-

ge. Dakle, jednu, široku, rekao bih, tre-

nutačno statičnu figuralnu kompoziciju

učinio je dinamičnom sa elementima pri-

rode koja je prisutna. Kombinirajući up-

ravo njegov pogled na Boku Kotorsku,

gledajući je skulpturalno umišljeno, kao

pročišćenu na svoje osnovne elemente,

kako je naravno tu da je osjeti i proc-

jeni, stvarao jedan bitni triptigon, reklo

bi se strkturalni, a da nijedna kamena

litica, hrid nije rađena deskriptivno, ne-

go sa osjećajem da je ponovo gradi, da

je gradi iz njezinih gradivnih elemenata,

strkturnih elemenata. To je mišljenje

konkretnoga umjetnika, modernog um-

jetnika koji u svakoj stvari traži ono bit-

no, traži onaj sustav po kome će izgra-

diti nešto što je bitno, što je stimulans

da gradi, da interpretira na svoj vlasti-

ti način.

Vasko Lipovac je umjetnik velike dija-

kronije osjećaja, reklo bi se, svih slojeva

prošlosti. Na njima je mogao raditi sa

perspektivom suvremenosti i na neki na-

čin reinterpretirati je. U toj slojevitosti, u

tom bogatstvu tradicije čini mi se da je

njegova specifičnost, da je njegova sna-

ga. To mu je mogla dati upravo sredina

iz koje potiče, koja ga je odnjegovala.

Ili ta sinteza. S jedne strane, to je Aka-

demija primjenjene umjetnosti kao pola-

zište, a s druge strane emocionalno po-

lazište utemeljeno duboko u mediteran-

skoj tradiciji. To je jedan spoj koji je ne-

ponovljiv u Hrvatskoj i u okvirima ovoga

kraja i koji daje jedan specifičan trag.

U Splitu je s pravom prihvaćen. Čini se

kao jedan od bitnih umjetnika, umjetnika

koji živi s jedne strane na elitnoj razini,

kao umjetnik dostojan svake pažnje, a s

druge - na nivou percepcije u kojoj se

ljudi prepoznaju, u kojoj njegove kipove,

njegove slike doživljavaju kao dio vlasti-

tog života. Ta sposobnost, čini mi se, to

je ona primjenjena umjetnosot, umjetnost

koja proističe iz života, izašla iz tog živ-

ota da bi se u njega vratila, da bi pob-

jedila sa onim što se zove empatija, što

se zove recepcija. To je Vasku, kao malo

kome u 20. i 21. vijeku uspelo.

Čini mi se da je on jedan od rijetkih

umjetnika koji na prostornoj, dostojan-

stvenoj razini može živjeti među suvre-

menicima, među običnim ljudima sa

težinom, koju mu je dala vlastita sredi-

na, sredina kojoj se on odužuje. Ali, čini

mi se da je znakovito i to da i ta sredi-

na osjeća potrebu za umjetnikom poput

Vaska Lipovca, da bude na neki način

znak kontinuiteta i trajanja, da bude

simbol prometejskog trajanja koje nas

mediterance s pravom hrani i hrabri. A

Vasko Lipovac je jedan od aduta u tom

našem uvjerenju.

Hvala na pažnji.

N

ajpre bih želio da se zah-

valim obitelji Lipovac i ko-

torskom muzeju na ljubaznom

pozivu da učestvujem na ovom

skupu.

Naslov mog kratkog preda-

vanja ili možda osvrta, nekih

misli, nekih ideja je Vaskova

skulptura, odnosno Vaskov rad

u javnom prostoru. Vaska sam

upozna prije 10 godina a po-

vod je bio moje prijateljstvo sa Rankom

Lipovcem. Imao sam čast da više puta

budem u njegovom ateljeu, da razgo-

varamo. No, i prije prvog susreta sa

Vaskom bio sam u kontaktu sa njegovim

skulpturama. Znao sam da je te skulp-

ture uradio on, ali ga nisam lično poz-

navao. Taj utisak je bio jako bitan za

kasnije moje dolaske i za rad na fakul-

tetu gdje sam više puta pokušao

pokazati studentima Vaskov rad i dobio

sam jako dobre odazive sa ekskurzija-

ma po Dalmaciji, u javnim prostorima.

Ovdje moram da ukažem na jednu raz-

liku: javni prostor nije samo otvoreni pro-

stor - trgovi i ulice, nego i prostori hotela,

prostori gdje se može ući. To su hoteli u

malim sredinama, ne u velikim. Takav je

na primjer hotel Maestralu Brelama kod

Makarske gdje postoji jedno druženje

lokalnih ljudi, gdje se u javnom prostoru

tog hotela obavljaju odre-

đene manifestacije. Taj hotel

je nastao šezdesetih godina i

djelo je četvorice arhitekata.

Naravno tu je Vasko Lipovac,

među nekoliko umjetnika koji

su prezentirani u tom hotelu,

odigrao jako veliku ulogu.

Kod samog ulaza dosta ne-

nametljivo su postavljena nje-

gova tri reljefa koja, gledajući

sa različitih strana daju različite asocijaci-

je, različite konotacije.

Druga, meni možda bliža intervencija u

arhitekturi i urbanizmu - u vezi čega se

uvjek postavlja pitanje kako skulpturu

sastaviti sa arhitekturom - a što je jedno

od vrhunskih primjera u urbanoj arhitek-

turi i modernoj skulpturi gdje je ta sinteza

došla do izražaja. Radi se o jednom pa-

viljonskom objektu na plaži, zapravo go-

tovo na samoj plaži, gdje je unutra bife,

bistro, kafić, gdje se, za one koji nisu

skloni ležati na plaži ili su manje aktivni

na letovanju, na samom plafonu nalaze

skulpture-plivači. Na priloženoj slici je i

dokaz: jedan manje aktivan kupač koji

uživa u tom ambijentu pored suhozida i

Vaskovih skulptura.

Moram reći da su skulpture u javnom

prostoru jako bitne. Mislim da je prema-

lo pažnje, premalo pozornosti dano tom

vidu u arhitekturi i urbanizmu. Znamo iz

istorije kako se skulptura, taj umjetnički

rad, inkorporira preko crkava, preko

palata u svakodnevni život stanovnika.

Vasko Lipovac je u tom smjeru bio pro-

duktivan. On je i u Splitu, kada se gra-

dio Split III samoinicijativno dolazio

tamo i stavljao modele jedan prema

jedan, već gotove skulpture moglo bi se

reći, da bi ljudima pokazao kako je

moguće humanizirati inače jako velika

stambena naselja.

Na Rivi takođe. Naravno ne samo ka-

da je ona bila renovirana, jer to nije

bilo prvi put kada je on pokazao mo-

gućnosti humanizacije, mogućnosti uno-

šenja u taj prostor humane mjere za

stanovnika, za čovjeka.

Zatim Korčula, hotel Marko Polo. To je

jedna arhitektura na kraju moderne,

dosta velikog mjerila koja se uspjela

uključiti u atmosferu. Vasko Lipovac je u

tom hotelu uključen sa nekoliko radova.

Po meni je najatraktivniji ulaz pored re-

cepcije u hotel, gdje vas pozdravlja

zlatna ploha, sa tim simbolima turizma,

ali ne samo turizma, već naše kulturne

baštine, svjetske kulturne baštine, koja

je tu zajedno sa malim skulpturama

nešto kao kineski zid, kao Moskva… A

sve je jednostavno napravljeno. Fizički i

finansijski sve su to praktične intervenci-

je, naravno sa velikim duhom umjetnika

koji je to radio.

OKRUGLI STOOKRUGLI STO

5Jedra Boke - jun/2013

Besjeda doc. TADEJA GLAŽARA

v

asko Lipovac i ja poznavali

smo se, sretali se, ali nismo

se puno družili. Među nama je

postojala velika razlika u godi-

nama da bi smo se mogli družiti.

Kada bi smo se sretali on me

je lijepo primio, uljudno smo šut-

jeli idućih pola sata a potom

smo vrlo malo pričali. Ja bih ne-

što rekao, on je gledao, ja sam zapit-

kivao, na pitanja sam dobijao vrlo škrte

odgovore koje sam sâm dopunjavao. Ali,

među nama je negdje postojala dobra

komunikacija i koliko god nas je puno

toga djelilo bili smo vrlo bliskih stavova.

Sjećam se kako je reagirao kada sam

mu u prvom susretu postavio jedno ču-

dno pitanje. A pitao sam ga: Je li vama

interesantno da ste vi reakcionaran um-

jetnik. On se prvo malo štrecnuo kada je

čuo tu strašnu političku riječ – reakciona-

ran – što je vrlo nelagodno čut kad živi-

te u revolucionarnim vremenima, a mi i

sada živimo u revolucionarnim vremeni-

ma da je dobro biti reakcionaran. Nje-

mu se to ipak dopalo. Mislim da je to

riječ koja dosta dobro opisuje to što je

njegovo djelo i što je bio on sam.

Kod Vaska sam ja volio to neko suz-

držano građanstvo, taj fini svijet njegov-

ih skulptura, njegovih slika. Za ilustraciju

slijedeće je dosta dobro. Jutros sam u

prizemlju Muzeja gledao njegove rel-

jefe, gdje je u prvom planu prikaz ne-

kakve pomorske bitke. Možemo zamisliti

kako u stvarnosti nasilno izgleda takva

bitka kad se ljudi mlate sabljama, ma-

čevima, kopljima, šiljcima, sav taj užas, a

Vasko je od svega toga prikazao ne-

kakve debeljuškaste muškarce koji se

nešto koškaju. To se meni jako sviđa, da

je on taj užas očistio od nasilja i ostavio

zapravo – jedan meki pristup. To je nje-

gov ljepi hedonistički svijet,

to zadovoljstvo tijela koje

je on uhvatio kada bi slikao

te bucmaste, te debeljuška-

ste ljude kod kojih vidite

točno tu radost tijela, tu

odu užitku koju je on vidio u

svemu i u tome lijepom

sitom spokoju koju je imao. To je ta vri-

jednost makar se ona nekima ne čini

kao umjetnička vrlina.

Volim dakle taj Vaskov buržujski svijet

u kojem se jede iz porculanskih tanjura i

sa srebrnim priborom koji se glanca pe-

pelom. Svijet normalnosti kojeg treba

sačuvati i u nekim krvavim, strašnim vre-

menima, sačuvati te nedjeljne ručkove i

šetnje iza objeda. To je bila velika Vas-

kova vrlina. I to kako je uvijek bio op-

rezan i obazriv i što je znao da nema ni

svetosti, ni slave u tim krvavim barjaci-

ma. I to da je on prihvaćao svakoga. To

je bila velika vrlina, reakcionarna vrlina

Vaska Lipovca. I zapravo taj mir i spokoj

kojim zrače njegovi bucmasti likovi, to je

ono što nam treba. To je ujedno i njegov

najpoznatiji ciklus, ciklus kojim se bavio.

Ta Nedjelja 1938, ti ljudi koji šetaju u

tom zatišju, u tom predahu.

Bio je divan trenutak kada se na plo-

čnik postavljalo Vaskovo Plavo stablo

ispred njegovog ateljea, pod kojim sam

vidio cio moj Split. Tu sam vidio i da je

Vasko neka tajna lozinka našeg svijeta u

kome želim živjeti pristojno, a živimo u

nekakvim sebičnim, gramzivim, nasilnim,

nepristojnim vremenima. Našli smo se

pored djela jednog vrlo pristojnog, jed-

nog delikatnog umjetnika i tada sam na-

pisao da smo se okupili kod Vaskovog

Plavog stabla kao da smo se željeli ispod

njega sakriti od svog tog nasilnog i straš-

nog svijeta. Zato mislim da on i danas

živi s nama i da nam je dan-danas po-

treban više nego ikad. Hvala.

z

ahvaljujući se u kratkom obraćanju

svima koji su doprinjeli da se održe

izložba i Okrugli sto u Pomorskom mu-

zeju Vaskov sin – Mario Lipovac je oci-

jenio da je to samo početak nečega

što će se nastaviti. Kasnije za tivatski

Radio Dux je rekao kako je veoma za-

dovoljan recepcijom sveukupnog umjet-

ničkog djela svoga oca u Kotoru:

Vidi se da to djelo živi među ljudima.

Ovdje još ima jako puno Vaskovih pri-

jatelja i poznanika, a ima puno i memori-

je i toplih osjećaja uz ta dijela, tako da

dijelo svakako živi. To je jako ljepo. Ono

s čime možda mi kao nasljednici tog fun-

dusa nismo zadovoljni

to je što ukupnost tog

fundusa ne možemo

prezentirati kako

treba jer nema-

mo pravi prostor

za to. Napravili

smo jedan idejni

projekat kako bi

izgledala mogu-

ća galerija

Vaska u Splitu ali

za to treba dosta sredstava, još dodat-

nog truda. Ipak, ne odustajemo od to-

ga. Kotor je značajan kao Vaskova in-

spiracija i rodni grad i snažna veza.

Ima i puno djela koja se nalaze u Ko-

toru tako da sve što radimo, sve što

planiramo je vezano uz Kotor podjed-

nako kao i za Split.

(nastavak sa strane 5)… Sad dolazimo

na javni prostor i skulpturu u javnom

prostoru koje nisu postavljene u javni

prostor zauvjek nego se one tu postavl-

jaju na neko vrijeme, kao što je to rađe-

no sa njegovim biciklistima u Splitu po-

četkom devedesetih, a potom ove godi-

ne kada su ponovo iznjeti iz ateljea i

stavljeni vani povodom otvaranja Za-

padne obale. Na slici se vidi da su pro-

laznici, stanovnici Splita, interaktivno

surađivali sa skulpturom i to je nastalo

spontano. Tu je bio najviši stupanj inter-

akcije, gdje prolaznik ili čovjek koji je tu

došao sa namjerom, sudjeluje u

dinamičnoj skulpturi spontano.

Htio bih da pomenem da Vaskovo

Plavo stablo stoji na mjestu u blizini atel-

jea gdje je stajalo pravo stablo, koje je

završilo svoj život. Atelje je pomaknut na

desnu stranu. Sav taj prekrasan post-

humni rad obogaćuje javni prostor i nar-

avno obogaćuje ulazak u atelje koji je

više-manje otvoren ljudima. Jako poz-

dravljam tu ideju obitelji Lipovac koja

omogućuje Splićanima i drugima da vi-

de Vaskov rad. Nekom iz Ljubljane ko

dolazi u Split uvijek kažem da obavezno

vide atelje. Prepun je odličnih radova

pa bih se i ovom prilikom obitelji Lipo-

vac zahvalio na mogućnosti za doživlja-

vanje Vaskovih skulptura u ateljeu.

Dodao bih samo još da sam prošle

godine prvi puta bio u Kotoru i da sam

bio počašćen ljudima, gradom. Narav-

no vidio sam vrata crkve Blažene

Ozane. Ostavila su veliki utisak na me-

ne. Nažalost, nisam vidio crkvu Svetog

Dujma jer je bila zatvorena.

Istakao bih takođe, da ako grad ima

snage, da bi ljudi koji žive ovdje trebalo

naći načina da Vasko Lipovac bude više

prezentan u javnom prostoru na neka-

kav način. Naravno, ovo je velika izlož-

ba i dobar početak ka tome i mogu da

obećam da ću vas podržati u tom nasto-

janju i dati bilo kakvu pomoć prezenta-

ciji tih radova.

OKRUGLI STOOKRUGLI STO

Besjeda književnika ANTA TOMIĆA

Riječ MARIA LIPOVCA

NAPOMENA: Besjede naših sugrađana mr Jovana Martino-

vićai Radojke Abramovićobjavićemo u Jedrima Boke za jul.

OKRUGLI STOOKRUGLI STO

FOTO ALBUM: Po završetku

Okruglog stola na terasi Pa-

late Grgurina upriličili smo

prigodno osvježenje za sve

prisutne. Tu je bilo ugodnog

druženja, a kamera je zabi-

lježila razgovor doc. Tadeja

Glažara i Maria Lipovca sa

Aleksandrom Kapetanović

iz NVO Expeditio (fotografija

1). Svoje susrete na terasi

imala je i Vaskova supruga

Milena (fotografija 2). Sju-

tradan je u Muzeju uslijedilo

veliko pakovanje eksponata

izložbe Akademski slikar i

skulptor Vasko Lipovac.

Najprije su upakovane skulp-

ture a potom su na red došla

i velika platna (fotografija

3). Transport eksponata do

kombija koji je sve trebalo

do vrati u Split, obavljen je

sa dva tricikla, kako se to

radi uskim kotorskim ulicama.

Iz Palate Grgurina prvo je

kre-nula Šjora Bepina i druge

skulpture (fotografija 4). Za-

tim su do kombija ispred

mosta na Škurdi prenjete sli-

ke (fotografije 5, 6 i 7) a

onda je na red došao i Šjor

Šime sa svojim velikim stopali-

ma i rukama, a bez lule. Dok

se sve to radilo, preko puta

Muzeja u kafiću Evergreen

razgovarale su stare prijate-

ljice Milena Lipovac i prof. dr

Gracijela Čulić. Kada su svi

eksponati smješteni u kombi,

sa prisutnim članovima

porodice Lipovac - Vaskovom

suprugom Milenom i sinom

Mariom - te sa Nenom

Srdelićem, oprostili smo se u

biblioteci Muzeja uručivanjem

prigodnih poklona (fotografi-

ja 10). Stariji Vaskov sin Ran-

ko koji je takođe bio prisu-

tan na Okruglom stolu, i gos-

podin Glažar Kotor su napu-

stili ranije tog dana. Na ras-

tanku se preostala splitska

ekipa fotografisala sa glavn-

im učesnicima u organizaciji

izložbe i Okruglog stola (fo-

tografija 11): Ante Tomić,

Jelena Karadžić, Mila i Ma-

rio Lipovac, mr Pejaković Vu-

jošević, Ilija Mlinarević, Ra-

dojka Abramović,Neno Sr-

delići Slavko Dabinović.

Fotografije: D. Brdar

8 Jedra Boke - jun/2013

Fotografije: D. Brdar

P

ovodom Dana državnosti Republike Hrvatske, 24. juna je u

Palati Grgurina održana je filmska promocija knjige Zbirka

oružja Muzeja grada Splita, autora Gorana Borčića, savjetnika

splitskog muzeja. Posjetioci ove virtualne izložbe kroz film, koji

traje nešto više od sat vremena, mogli su vidjeti istoriju i upo-

trebu eksponata. Osim Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor,

organizator promocije knjige, koja sadrži preko 1300 foto-

grafija oko 400 eksponata, bilo je i Hrvatsko građansko druš-

tvo Crne Gore.

Na početku ovog događaja direktorica Pomorskog muzeja Ko-

tor mr Mileva Pejaković Vujošević čestitala je gostima iz Hrvat-

ske praznik istakavši da ovakve promocije zbližavaju ljude, insti-

tucije i gradove. O knjizi su potom govorili njen autor i Branka

Bezić Filipovićiz splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika.

Naša zbirka oružja nije toliko velika brojčano, ali je izuzetno

velika po svojoj vrijednosti. To je treća zbirka po vrijednosti u

Hrvatskoj. Prikazani su izuzetno rijetki tipovi oružja, a kao

poveznica ovih krajeva sa Splitom i Dalmacijom postoje neki

tipovi vatrenog oružja koji potiču iz Boke, to se odnosi na puš-

ke, džeferdare, pištolje ledenice koji imaju oznake gdje su pro-

izvedeni u Crnoj Gori i predstavljaju izuzetno vrijednu kolekciju

– kazao je auto knjige Borčić.

Branka Bezić Filipović rekla je da tema starog oružja pove-

zuje sve naše prostore i dodala:

U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske odlučili smo

starim oružjem predstaviti grad Split. Zbirka oružja Muzeja

grada Splita je visoko ocijenjena u stručnim krugovima, a nakon

Beograda i Bitole (Makedonija) evo nas i u Kotoru. Ovo djelo

govori samo o sebi.

Citation

Jedra Boke, Slavko Dabinović. „Round Table: Vasko Lipovac and His Era (Jedra Boke, 2013)”. Jedra Boke, Jedra Boke (Maritime Museum of Montenegro Kotor newsletter), June 2013, pp. 1–7.. 17.06.2013.. Vasko Lipovac — Bibliography and digital archive. VL-BIB-2013-JEDRA-BOKE-OKRUGLI-STOL. https://arhiva.vaskolipovac.hr/en/bibliografija/2013-jedra-boke-okrugli-stol-vasko-lipovac/