Dobrodošli u digitalni arhiv i bibliografiju posvećenu umjetničkom opusu. Ovdje možete pronaći kronološki pregled objavljenih tekstova, kritika i intervjua.
Najnoviji tekstovi
MISLITI SKULPTURU — Programska knjižica i radni materijali radionice
PREUZIMANJE DOKUMENTA
SAŽETAK
Ova programska knjižica dokumentira radionicu “Misliti skulpturu” održanu u Splitu 2018. i 2019. godine u sklopu znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost. Fokus radionice je kiparska ostavština Vaska Lipovca u javnom prostoru Splita, s posebnim osvrtom na sudbinu skulpture “Plavo stablo”, modularne skulpture u naselju Split 3 te čuvene “Bicikliste”. Knjižica sadrži uvodnik Dalibora Prančevića i četiri kritička eseja mladih istraživačica (Petra Dajak, Dora Derado, Božo Kesić, Mirela Plenković) koji propituju odnos institucija, politike i javnosti prema Lipovčevom radu.
Pjesnik o slikaru
O izložbi slika i kipova Vaska Lipovca u Splitu Tonči Petrasov Marović je rekao: »Vasko ne samo da znade što hoće, nego i umije i može to što hoće«.
IZLOŽBA UDRUŽENJA LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE
Katalog izložbe Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) iz 1962. godine.
Na naslovnici kataloga nalazi se reprodukcija portreta Petra II Petrovića Njegoša (1813-1851), povodom obilježavanja godišnjice.
Izložba predstavlja radove članova Udruženja, među kojima je i Vasko Lipovac, koji na ovoj izložbi sudjeluje kao gost.
POPIS IZLAGAČA
SLIKARI
- BERBEROVIĆ Luka: KOMPOZICIJA, ulje
- BERKULJAN Gojko: KOMPOZICIJA, ulje
- BULAJIĆ Mitko: POSLIJE BOJA, ulje; LAĐA, ulje
- BRAJOVIĆ Dušan: RASPEĆE, ulje
- VUJOVIĆ Savo: LOGORAŠI, ulje; IZGRADNJA, ulje
- VUJOVIĆ-TOŠIĆ Ksenija: DJEČAK SA KAVEZIMA, ulje; RIBE, ulje
- VUŠKOVIĆ Miloš: CETINJE, ulje; PREDGRAĐE, ulje
- VUJOŠEVIĆ Nikola: ZVUCI PLATNA, ulje
- ĐURANOVIĆ Mato: KROZ KOTORSKI ZALIV, ulje; BIJELE MREŽE, ulje
- ĐURIĆ Slobodan: PRIMORSKI MOTIV, ulje
- ĐUROVIĆ Danica: STARI ZID, ulje; SJENKE NA ZIDU, ulje
- ŽIŽIĆ Vojislav: VUČJA GOZBA, ulje; SIVO CRNE KONSTRUKCIJE, ulje
- LEKOVIĆ Veliša: SVAČ, ulje
- PRAVILOVIĆ Đorđije: MASLINE, ulje
- PRIJIĆ Aleksandar: SKOČI DJEVOJKA, ulje; BUDVA, ulje
- PAVLOVIĆ Milo: BOKEŠKA NOĆ, ulje
- RADOVIĆ Vuko: LEUT, ulje; MORNAR, ulje
- STANIĆ Vojislav: TRAGOVI POHODA, ulje
- TOMANOVIĆ Branko: VJETAR, litografija
- COCO Dobrila: CETINJSKI MANASTIR, akvarel
- ŠOKIĆ Vojislav: RUSAN, akvarel
- LIPOVAC Vasko, kao gost: SV. TRIFUN, ulje; SV. LUKA, ulje; TRE SORELE, ulje
VAJARI
- BOROZAN Marko: JELEN, bronza
- VERIGO Boris: IKAR, gips; ŽIVOT, gips
- ĐUROVIĆ Drago: FONTANA, bronza; ŽENSKI TORZO, gips
- STANIĆ Nada: ŽENA NA PROZORU, gips; TRE SORELE, gips
NOVE MOGUĆNOSTI - Uz II. izložbu Jugoslavenske grafike
Dok se dio slikarske produkcije — napose onaj, kojeg autori insistiraju na »štafelajnoj slici« — nalazi u kritičnom položaju, nisu iskorištene sve mogućnosti grafike. Naime, ulje na platnu komornoga formata postepeno gubi svoje korijenje u tlu na kojem živi. Potražnja opada, a to opadanje vrlo je simptomatično i na svoj se način odražuje, u prosjeku, čak i na stilskim metodskim teškoćama slikara, koje teškoće rađaju slabostima djela. Grafički list, naprotiv, nema još ni dovoljno onih, koji ga stvaraju, a još nisu nađeni ni svi oni putovi, koji bi ga sa sigurnošću i na dovoljnoj širini doveli do kupca. Ima više znakova o tome kako ovaj — jednom svjesno, a drugi put s manje jasnijim pojmovima — grafičko djelo treba, želi i očekuje.
PREDGOVOR - Izložba u Ljubljani
Delavnica je do sedaj priredila štiri razstave svojih sodelavcev in to v Zagrebu (1954), v Opatiji (1955, 1956, 1957) in razstavo peterice v Beogradu (1956).
Na tej razstavi v Ljubljani, do katere je prišlo zahvaljujoč se pozivu uprave Državne mojsterske delavnice za likovno umetnost so bile ustanovljene Jakopičevega paviljona in materialni podpori SPK OLO Zagreb, je prikazana leta 1947 po zamisli Antuna Augustinčića z namenom, da najbolj talentiranim delna prizadevnost delavnice na strokovnem polju. Z izborom del smo želeli podiplomiranim slušateljem akademij za upodabljajočo in uporabno umetnost omo- kazati retrospektivni razvoj bivših in sedanjih sodelavcev, dosežene rezultate na gočijo podiplomski študij, skratka da jim nudijo možnost specializacije, katere raznih področjih likovnega oblikovanja od prospektov do olj in pri tem poudariti do tedaj kot študenti akademij niso imeli.
MART STARTA - Događaj u našem kulturnom životu
TEAM sedamnaestorice je na startu: Krsto i Željko Hegedušić, Kamilo Tompa, Edo Kovačević i Vilim Svečnjak od nekadašnje »Zemlje«, Zlatko Prica, Nikola Reizer, Albert Kinert i Edo Murtić od srednje generacije i Kulmer, Dogan, Kalina, Perić, Svertasek, Lipovac i Petlevski od mladih, te Smokvina iz Opatije. Šarena i borbena momčad u takmičenju prve lige Uluha, u raznolikosti seniora i juniora, povezuje ih u ovoj zajedničkoj kombinaciji: suvremeni likovni jezik.
Umjetnički paviljon na Tomislavovu trgu pregrađen je, čak i negirana su njegova krila i unutarnja apsida, pregrađena bijelim panoima unajmljenim na Velesajmu, da bi negirali glavnu i sporedne linije izložbe; sve je drukčije nego prije. Pospani jesenji Zagreb u zadnji je čas živnuo od motiva i boja. Nešto se događa: taj događaj je svježina Marta, pa bila i u listopadu.
DINAMIČNI PRODOR - Uz prvu izložbu grupe »Mart«
Oni, koji su na prvoj izložbi martovaca očekivali stilsku uniformiranost, monotonu likovnu korsku recitaciju, ostali su podjednako razočarani kao i oni, koji su očekivali, da će sedamnaestorica iz »Marta« promijeniti preko noći svoju likovnu fizionomiju i tako »iznenaditi« publiku. U tom smislu na ovoj izložbi nema iznenađenja. Svakog autora točno prepoznajemo, svaki izlagač čvrsto je ostao na terenu vlastite problematike, i budući da sedamnaestoricu ne obavezuju nikakvi zajednički, dogmatski stavovi, ni kod jednog izlagača ne nalazimo koncesije na račun grupnog programa.
„PLAVI SALON“ - Izložba marina u okviru Ribarske izložbe i festivala
U nedjelju, 4. kolovoza, u sastavu Ribarske izložbe i festivala otvorena je izložba slika na temu mora pod nazivom »Plavi salon«. Kao uvod u suvremenu marinu tu najprije susrećemo starije naše mariniste: Crnčića, Medovića, Plančića, Joba, Vidovića i Dobrovića, a zatim slijedi 18 suvremenih slikara sa 36 ulja, tri litografije i jednom kredom. Tu su Dogan, Gliha, Haller, Petričić, Lipovac, Makanec, Ivančić, Ružička, Murtić, Šimunović, Šulentić, Masle, Pintarić, Kalina, Petlevski, Šohaj i Edo Kovačević. Već u prvi mah postavlja se pitanje: A gdje su Splićani, Kaštelančić, Parać, Knežević i drugi… Gdje su Beograđani… gdje su domaći, Kotlar i Morović? Pa i many Zagrepčani, koji su pozvani, a nisu se odazvali.